Posebna zbirka: Koronavirus (COVID-19): mjere suzbijanja i sprječavanja infekcije

Prvi put objavljeno 4. ožujka 2020. godine i kontinuirano obnavljano; posljednje obnavljanje 14. listopada 2024. godine (promjene detaljno opisane u nastavku); svi sustavni pregledi u ovoj posebnoj zbirci su besplatni

Ova posebna zbirka jedna je od niza zbirki vezanih za bolest COVID-19. Izvorno je objavljena na engleskom jeziku, a dostupna je i na pojednostavljenom kineskom, tradicionalnom kineskom, hrvatskom, češkom, njemačkom, farsiju, francuskom, japanskom, bahasa malezijskom, poljskom, portugalskom, ruskomi španjolskom.

Ova posebna zbirka nastala je kao odgovor na pandemiju COVID-19 i redovito se obnavlja. Cilj je osigurati neposredan pristup sustavnim pregledima koji su najvažniji u sprječavanju zaraze. Uključuje preglede koji su bitni za privremene WHO smjernice , kao i druge potencijalno važne sustavne preglede iz tri Cochrane mreže: Cochrane javno zdravstvo i zdravstveni sustavi ; Cochrane mišićno-koštani, oralni, kožni i osjetilni sustavi ; Cochrane akutne i hitne skrbi, a također se oslanja i na znanje Cochrane skupina u pogođenim regijama. Mnogi sustavni pregledi u ovoj zbirci imaju poveznice na Cochrane kliničke odgovore (Cochrane Clinical Answers, CCA).

Različite prirode patogena i njihovi načini prijenosa, u usporedbi s onim što je trenutno poznato o COVID-19, mogu ograničiti primjenjivost dokaza sažetih u ovim sustavnim pregledima. Napominjemo da sustavni pregledi uključeni u ovu posebnu zbirku sažimaju dokaze, a njihovo uključivanje ne znači da su se te intervencije pokazale kao učinkovite mjere prevencije.

Obnovljeno 14. listopada 2024. novim Cochraneovim sustavnim pregledom, 'Laboratorijske molekularne alternative RT-PCR-u za dijagnostiku infekcije SARS-CoV-2'.

Identifikacija i dijagnoza

Laboratorijske molekularne alternative RT-PCR-u za dijagnostiku infekcije SARS-CoV-2

Dijagnosticiranje ljudi s infekcijom SARS-CoV-2 odigralo je ključnu ulogu u upravljanju pandemijom COVID-19 i ostaje prioritet za prijelaz na dugoročno liječenje bolesti COVID-19. Neuspjeh u otkrivanju SARS-CoV-2 virusa kada je prisutan dovodi do rizika širenja infekcije i propuštenih prilika za prevenciju. Trenutno se testiranje za potvrdu SARS-CoV-2 infekcije prvenstveno oslanja na lančanu reakciju polimeraze reverzne transkripcije (RT-PCR) u stvarnom vremenu. To zahtijeva specijaliziranu opremu i može potrajati 24 sata. Alternative RT-PCR-u mogle bi, ako su dovoljno precizne, imati pozitivan učinak širenjem raspona dostupnih dijagnostičkih alata za pravovremenu identifikaciju ljudi zaraženih SARS-CoV-2, pristupa testiranju i korištenja resursa.

Pretilost kao neovisni čimbenik rizika za težinu i smrtnost bolesti COVID-19

Ljudi s vrlo visokim indeksom tjelesne mase (ITM > 40 kg/m2) mogu biti izloženi većem riziku od štetnih ishoda od COVID-19 od onih s niskim ITM. Ovaj pregled imao je za cilj procijeniti pretilost kao neovisni prognostički čimbenik i procijeniti učinak vrlo visokog ITM-a na smrtnost, potrebu za mehaničkom ventilacijom, hospitalizaciju, prijem na intenzivnu njegu i tešku bolest ili upalu pluća u odraslih s potvrđenom bolešću COVID-19. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Za odrasle s bolešću COVID-19, utječe li pretilost na ishode?

Znakovi i simptomi kojima se u ordinaciji primarne zdravstvene zaštite ili bolničkoj ambulanti utvrđuje boluje li pacijent od COVID-19

Bolest COVID-19 vrlo je raznolika, u rasponu od infekcije bez simptoma do upale pluća i posljedica opasnih po život. Simptomi kao što su vrućica, kašalj ili gubitak osjeta mirisa (anosmija) ili okusa (ageuzija) mogu pomoći u ranom prepoznavanju bolesti. Takve informacije mogu se koristiti ili za isključivanje bolesti COVID-19 ili za identificiranje ljudi koji moraju ići na dijagnostičke testove za COVID-19. Ovaj sustavni pregled procjenjuje dijagnostičku točnost znakova i simptoma kako bi se utvrdilo ima li osoba koja se nalazi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ili u bolničkim ambulantama, poput hitne službe ili namjenskih klinika za COVID-19, zbilja COVID-19. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kolika je točnost simptoma COVID-19 koje je definirala Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) za dijagnozu COVID-19?

Serološki testovi za dijagnostiku trenutne ili preboljele infekcije SARS-COV-2 virusom

Ovaj obnovljeni sustavni pregled sažima dokaze o točnosti testova za antitijela na COVID-19; laboratorijskih testova i brzih testova koji koriste format bočnog protoka. Dijagnostički izazovi povezani s pandemijom bolesti COVID-19 doveli su do brzog razvoja dijagnostičkih metoda za otkrivanje infekcije SARS-CoV-2 virusom. Serološki testovi za otkrivanje prisutnosti protutijela na SARS-CoV-2 omogućuju otkrivanje prošlih infekcija i mogu otkriti slučajeve infekcije SARS-CoV-2 koji su propušteni ranijim dijagnostičkim testovima. Razumijevanje dijagnostičke točnosti seroloških testova za infekciju SARS-CoV-2 može omogućiti razvoj učinkovite dijagnostike i putova upravljanja, informirati odluke o upravljanju javnim zdravstvom i razumijevanje epidemiologije SARS-CoV-2. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakva je točnost testova imunoglobulina G (IgG) i IgM za otkrivanje trenutne infekcije SARS-CoV-2 virusom? i Kakva je točnost testova imunoglobulina G (IgG) i IgM za otkrivanje prošlih infekcija SARS-CoV-2 virusom?

Brzi, "point-of-care" antigenski i molekularni testovi za dijagnostiku SARS-CoV-2 infekcije

Točni brzi dijagnostički testovi za infekciju SARS-CoV-2 bili bi koristan alat za pomoć u upravljanju pandemijom COVID-19. Strategije testiranja koje koriste brze antigenske testove za otkrivanje infekcije imaju potencijal povećati pristup testiranju, ubrzati otkrivanje infekcije i informirati kliničke i javnozdravstvene odluke o smanjenju prijenosa. Ovo je drugo obnavljanje ovog sustavnog pregleda koji je prvi put objavljen 2020. godine. Ovaj pregled usmjeren je isključivo na brze antigenske testove. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Koliko su brzi, "point-of-care" antigenski i molekularni testovi točni u dijagnostici SARS-CoV-2 infekcije?

Točnost rutinskih laboratorijskih testova za predviđanje smrtnosti i pogoršanja do teške ili kritične bolesti COVID-19 kod osoba sa SARS-CoV-2 infekcijom

Važno je identificirati oboljele od bolesti COVID-19 čije se stanje može pogoršati, procijeniti trebaju li dobiti intenzivnu njegu ili se mogu liječiti na manje intenzivan način ili ambulantno. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinkovitost rutinskih laboratorijskih testova temeljenih na krvi kod osoba s dijagnosticiranom infekcijom SARS-CoV-2 i s umjerenim ili blagim oblikom bolesti COVID-19 kako bi se predvidjeli rizik od smrti ili pogoršanja u teški ili kritični oblik bolesti COVID-19.

Cijepljenje

Učinkovitost i sigurnost cjepiva protiv COVID-19

Razvijeni su različiti oblici cjepiva za sprječavanje infekcije virusom SARS-CoV-2 i posljedične bolesti COVID-19. Nekoliko je cjepiva u globalnoj širokoj upotrebi. Ovaj novi pregled ima za cilj procijeniti učinkovitost i sigurnost cjepiva protiv SARS-CoV-2, kao pune primarne serije cijepljenja ili docjepljivanja. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Koje su prednosti i rizici cjepiva na bazi RNK za prevenciju COVID-19?, Koje su prednosti i rizici cjepiva s inaktiviranim virusom za prevenciju COVID-19?, Koje su prednosti i rizici nereplikantnih virusnih vektorskih cjepiva za prevenciju COVID-19? i Koje su prednosti i rizici proteinskih podjediničnih cjepiva za prevenciju COVID-19?.

Imunitet nakon cijepljenja protiv COVID-19 kod osoba s većim rizikom od narušenog imunosnog statusa: pretražni pregled dokaza

Ovaj pregled obuhvaća postojeću literature o imunološkom odgovoru i dugoročnim kliničkim ishodima nakon cijepljenja protiv COVID-19. Nekoliko cjepiva pokazalo se vrlo učinkovitim u smislu zaštite od teške bolesti COVID-19, no pacijenti s kompromitiranim imunosnim statusom razvijaju slabiji i manje stabilan imunološki odgovor na cijepljenje. Snažan imunološki odgovor ne mora se uvijek pretvoriti u klinički koristan učinka, stoga je važno sintetizirati dokaze o modificiranim shemama i vrstama cijepljenja u tim podskupinama za usmjeravanje zdravstvenih odluka. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Koji su dokazi dostupni o cjepivima protiv SARS-CoV-2 kod ljudi s većim rizikom od slabijeg imunosnog odgovora?

Intervencije za povećanje primjene cjepiva protiv COVID-19: pretražni pregled

Ovaj pregled mapira intervencije usmjerene na povećanje prihvaćanja cjepiva protiv COVID-19 i smanjenje oklijevanja s cjepivom protiv COVID-19. Neodlučnost oko cjepiva ozbiljna je prijetnja cilju nacionalnog cijepljenja u mnogim zemljama i predstavlja značajnu prijetnju zdravlju stanovništva. Cjepiva su učinkovita u prevenciji teške bolesti COVID-19, bolesti za koju je dostupno malo lijekova i koja može dovesti do invaliditeta ili smrti. Rasprostranjeno cijepljenje protiv COVID-19 može pomoći u zaštiti onih koji se još ne mogu cijepiti. Osim toga, manje je vjerojatno da će se razviti nove i mutacije SARS-CoV-2 otporne na cjepivo ako je širenje COVID-19 ograničeno. Različita cjepiva sada su široko dostupna u mnogim okruženjima. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Koji su dokazi dostupni o intervencijama za povećanje prihvaćanja cjepiva protiv COVID-19 ili smanjenje neodlučnosti oko cijepljenja protiv COVID-19?

Opažanja i iskustva zdravstvenih djelatnika u komunikaciji s osobama starijim od 50 godina o cijepljenju: kvalitativna sinteza dokaza

Zarazne bolesti glavni su uzrok bolesti i smrti starijih osoba. Cjepiva mogu spriječiti zarazne bolesti, uključujući sezonsku gripu, pneumokokne bolesti, herpes zoster i COVID -19. Međutim, stope cijepljenja među starijim odraslim osobama razlikuju se u različitim okruženjima i skupinama. Komunikacija sa zdravstvenim djelatnicima može imati važnu ulogu u odlukama starijih osoba o cijepljenju. Ovaj sustavni pregled istražuje percepcije i iskustva zdravstvenih djelatnika u komunikaciji sa starijim osobama o cijepljenju. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakve su percepcije i iskustva zdravstvenih djelatnika u komunikaciji sa starijim osobama (> 50 godina) o cijepljenju?

Čimbenici koji utječu na stavove i praksu roditelja i neformalnih skrbnika u pogledu rutinskog cijepljenja djece: sinteza kvalitativnih dokaza

Cijepljenje djece jedan je od najučinkovitijih načina prevencije teških bolesti i smrti djece. Međutim, diljem svijeta mnoga djeca ne primaju sva preporučena cijepljenja, iz nekoliko mogućih razloga. Cjepiva mogu biti nedostupna ili roditelji mogu imati poteškoća u pristupu uslugama cijepljenja; na primjer, zbog loše kvalitete zdravstvenih usluga, udaljenosti od zdravstvene ustanove ili nedostatka novca. Neki roditelji možda neće prihvatiti dostupna cjepiva i usluge cijepljenja. Naše razumijevanje o tome što utječe na stavove i praksu roditelja u vezi s cijepljenjem u djetinjstvu i zašto neki roditelji možda ne prihvaćaju cjepiva za svoju djecu, još uvijek je ograničeno. Ova kvalitativna sinteza dokaza ima za cilj (1) istražiti stavove i praksu roditelja i neformalnih skrbnika u vezi s rutinskim cijepljenjem djece te čimbenike koji utječu na prihvaćanje, oklijevanje ili neprihvaćanje rutinskog cijepljenja; (2) razviti konceptualno razumijevanje o tome koji čimbenici i na koje načine smanjuju roditeljsko prihvaćanje rutinskog cijepljenja djece; i (3) istražiti kako nalazi ovog pregleda mogu poboljšati naše razumijevanje povezanih Cochraneovih pregleda o učinkovitosti intervencije. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Koji čimbenici utječu na stavove i praksu roditelja i neformalnih skrbnika u pogledu rutinskog cijepljenja djece?

Kontrola infekcije u zdravstvenim ustanovama

Odjeća i oprema za zdravstveno osoblje u svrhu sprječavanja visoko zaraznih bolesti pri izloženosti kontaminiranim tjelesnim tekućinama

U epidemijama vrlo zaraznih bolesti, poput ebole, teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) ili koronavirusa (COVID-19), zdravstveni radnici imaju mnogo veći rizik od zaraze od opće populacije, zbog kontakta s kontaminiranim tekućinama pacijenata. Osobna zaštitna oprema (engl. personal protective equipment, PPE) može smanjiti rizik zaraze, pokrivanjem izloženih dijelova tijela. Ovim se sustavnim pregledom procjenjuje koja vrsta zaštitne opreme za cijelo tijelo i koja metoda oblačenja ili uklanjanja osobne zaštitne opreme imaju najmanji rizik od onečišćenja ili infekcije za zdravstvene radnike, te koje metode obuke povećavaju usklađenost s protokolima za zaštitnu opremu. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Koja vrsta osobne zaštitne opreme i koje intervencije za povećanje upotrebe te opreme u zdravstvenih radnika pomažu u smanjenju širenja visoko zaraznih bolesti?

Intervencije za smanjenje zagađenog aerosola nastalog tijekom stomatoloških zahvata radi sprječavanja zaraznih bolesti

Mnogi stomatološki postupci proizvode aerosol (kapljice, jezgre kapljica i prskanje) koji sadrže različite patogene mikroorganizme i mogu predstavljati rizik za širenje infekcija između stomatologa i pacijenta. Pandemija bolesti COVID-19 dovela je do veće zabrinutosti zbog ovog rizika. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinkovitost metoda koje se koriste tijekom postupaka liječenja zuba kako bi se smanjila proizvodnja aerosola i smanjila ili neutralizirala kontaminacija u aerosolima. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kako se evakuacija velikog volumena (engl. high volume evacuation, HVE) uspoređuje sa HVE ili alternativnim usisavanjem zuba za smanjenje kontaminiranih aerosola tijekom stomatoloških zahvata? i Kako se antimikrobne rashladne tekućine uspoređuju jedna s drugom ili sa placebom za smanjenje kontaminiranih aerosola tijekom stomatoloških zahvata?

Prepreke i pomagači pridržavanju smjernica za sprječavanje i kontrolu infekcija zaraznim bolestima dišnog sustava za zdravstvene djelatnike: brza sinteza kvalitativnih dokaza

Kada zarazne bolesti dišnog sustava postanu široko rasprostranjene, kao tijekom pandemije COVID-19, još je važnije da zdravstveni djelatnici koriste smjernice za sprječavanje i kontrolu infekcija. Te smjernice uključuju uporabu osobne zaštitne opreme, kao što su maske, štitnici za lice, rukavice i ogrtači; odvajanje bolesnika s infekcijama dišnog sustava od ostalih; i strože rutine čišćenja. Te strategije mogu biti teške za pridržavanje i mogu zahtijevati više radnog vremena. Ovaj brzi pregled kvalitativnih dokaza identificira prepreke i pomagače za pridržavanje smjernicama sprječavanje i kontrolu respiratornih zaraznih bolesti. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Koje su organizacijske, okolišne i individualne prepreke i pomagači koji utječu na pridržavanje smjernicama zdravstvenih djelatnika za sprječavanje i kontrolu infekcija respiratornih zaraznih bolesti?

Intervencije za bolje pridržavanje propisa o higijeni ruku medicinskog osoblja prilikom njege pacijenata

Infekcije u zdravstvenom sustavu jedan su od glavnih uzroka obolijevanja i smrtnosti. Higijena ruku smatra se učinkovitom preventivnom mjerom. Ovaj pregled dokaza procjenjuje kratkoročni i dugoročni uspjeh strategija za poboljšanje usklađenosti s preporukama za higijenu ruku i utvrđuje može li povećanje usklađenosti s higijenom ruku smanjiti stopu infekcija u zdravstvenom sustavu. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Koji su učinci multimodalnih kampanja za poboljšanje higijene ruku zdravstvenih djelatnika? i Koji su učinci povratnih informacija o radu, obrazovanja i njušnih / vizualnih znakova na higijenu ruku zdravstvenih djelatnika?

„Standardne mjere opreza“ odnose se na sustav radnji, poput korištenja osobne zaštitne opreme ili pridržavanja sigurnog rukovanja iglama, koje zdravstveni djelatnici poduzimaju kako bi smanjili širenje klica u zdravstvenim ustanovama poput bolnica i staračkih domova. Ovim se pregledom procjenjuje učinkovitost intervencija usmjerenih na zdravstvene djelatnike kako bi se poboljšalo poštivanje standardnih mjera opreza u skrbi o pacijentima. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Poboljšava li obrazovanje zdravstvenih radnika poštivanje standardnih mjera predostrožnosti za kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi?

Staphylococcus aureus otporan na meticilin (MRSA) čest je patogen koji se stekne u bolnici i povećava obolijevanje, smrtnost i troškove zdravstvene zaštite. Kontrola ove infekcije i dalje ostaje neriješen problem u mnogim bolnicama širom svijeta. Ovaj pregled dokaza procjenjuje učinkovitost nošenja rukavica, haljina ili maski kada se očekuje kontakt s hospitaliziranim pacijentom koloniziranim ili zaraženim MRSA-om ili s pacijentovim neposrednim okruženjem. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Smanjuju li rukavice, haljine i maske prijenos MRSA-e u bolničkim uvjetima?

Oblačenje zaštitne odjeće pri posjeti novorođenačkim jaslicama za sprječavanje neonatalne smrtnosti i pobola

Zaštitni ogrtači se često koriste u jaslicama za novorođenčad i jedinicama intenzivne njege novorođenčadi. Smatra se da zaštitni ogrtači mogu pomoći u sprječavanju širenja bolničke infekcije i služiti kao podsjetnik osoblju i posjetiteljima da operu ruke prije kontakta s dojenčetom. U ovom se pregledu procjenjuju učinci nošenja zaštitinih ogrtača na učestalost infekcija i smrti dojenčadi u jaslicama. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Pomaže li nošenje zaštitnih ogrtača u sprječavanju neonatalnog morbiditeta i smrtnosti?

Endotrahealni tubusi s manžetama i bez manžeta za novorođenčad

Endotrahealna intubacija je uobičajeni postupak u novorođenčadi. Neki endotrahealni tubusi (ETT) opremljeni su manžetom koja se može napuhati nakon umetanja u dišni put kako bi se ograničilo curenje zraka ili aspiracija. Potencijalna korist od tubusa s napuhanom manžetom može biti manja izloženost zdravstvenih djelatnika aerosoliziranim česticama koje bi mogle uzrokovati horizontalni prijenos infekcija kao što je COVID-19. S poboljšanim razumijevanjem anatomije dišnih putova novorođenčadi i raširenom upotrebom tubusa s manžetom od strane anesteziologa, takvi se tubusi sve češće koriste i u novorođenčadi; međutim, postoje razlike i nejasnoće u mnogim pitanjima zdravstvene njege koja uključuje upotrebu takvih tubusa za novorođenačku populaciju. Ovaj sustavni pregled procjenjuje dokaze o uporabi tubusa s manžetom u novorođenčadi. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Kakvi su endotrahealni tubusi s manžetama u usporedbi s endotrahealnim tubusima bez manžeta za novorođenčad i malu dojenčad kojima je potrebna mehanička ventilacija?

Intervencije za promicanje uporabe opreme za zaštitu dišnih puteva u zdravstvenih djelatnika

Rizici od respiratornih čimbenika česti su na radnom mjestu. Ovisno o opasnosti i izloženosti, zdravstvene posljedice mogu uključivati blage do po život opasne bolesti od zaraznih sredstava, akutne učinke u rasponu od iritacije dišnog sustava do kroničnih plućnih stanja ili čak karcinom zbog izloženosti kemikalijama ili toksinima. Upotreba zaštitne opreme za disanje (engl. respiratory protective equipment, RPE) važna je preventivna mjera u mnogim profesionalnim okruženjima. RPE nudi zaštitu samo ako se pravilno nosi, kada se sigurno uklanja i kada se redovito zamjenjuje ili održava. Učinkovitost bihevioralnih intervencija usmjerenih ka poslodavcima ili organizacijama ili usmjerenih na pojedine radnike u promicanju upotrebe RPE, ostaje važno pitanje bez odgovora. Ovaj pregled procjenjuje učinke bilo koje bihevioralne intervencije usmjerene na organizacije ili na pojedine radnike na primijećenu ili prijavljenu upotrebu RPE-a, u usporedbi s nikakvom intervencijom ili alternativnom intervencijom. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Poboljšavaju li obrazovne intervencije uporabu zaštitne opreme za disanje na radnom mjestu?

Kupanje kritično bolesnih pacijenata u klorheksidinu za sprječavanje bolničkih infekcija

Bolnička infekcija česta je štetna pojava u njezi pacijenta; može dovesti do duljeg boravka na odjelu intenzivne njege, dodatnih medicinskih komplikacija, trajnog invaliditeta ili smrti. Prevalencija infekcije posebno je viskoa u jedinici intenzivne njege, gdje kritično bolesni imaju oslabljeni imunitet i podvrgnuti su pojačanom invazivnom praćenju. Klorheksidin je jeftin proizvod, široko korišten kao dezinficijens i antiseptik, koji se može koristiti za kupanje kritično bolesnih osoba s ciljem ubijanja bakterija i smanjenja širenja bolničkih infekcija. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinke kupanja klorheksidinom na broj bolničkih infekcija u ljudi koji su kritično bolesni. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Koji su učinci klorheksidinskog kupanja za sprječavanje bolničke infekcije u osoba primljenih na jedinice intenzivne njege?

Primjena antimikrobnih tekućina za ispiranje usta (grgljanja) i sprejeva za nos kod pacijenata sa sumnjom na COVID-19 ili potvrđenom bolesti, za poboljšanje ishoda liječenja i za zaštitu zdravstvenih djelatnika koji ih liječe

Infekcija COVID-19 predstavlja ozbiljan rizik za pacijente i - zbog zarazne prirode - za one zdravstvene djelatnike koji ih liječe. Ako se usta i nos zdravstvenih djelatnika ispiru antimikrobnim otopinama, to može pomoći u smanjenju rizika od prijenosa aktivne infekcije od zaraženih pacijenata kapljičnim prijenosom ili izravnim kontaktom. Međutim, uporaba takvih antimikrobnih otopina može biti povezana sa štetom povezanom sa toksičnošću samih otopina ili promjenama u prirodnoj mikrobnoj flori usta ili nosa. Razumijevanje ovih mogućih nuspojava posebno je važno kada je zdravstveno osoblje dobrog zdravlja. Ovaj sustavni pregled procjenjuje korisne i štetne učinke antimikrobnih sredstava za ispiranje usta i sprejeva za nos koje zdravstveni djelatnici koriste kako bi se zaštitili u liječenju pacijenata sa sumnjom na ili potvrđenom infekcijom COVID-19.

Primjena antimikrobnih tekućina za ispiranje usta (grgljanja) i sprejeva za nos kod pacijenata sa sumnjom na COVID-19 ili potvrđenom bolesti, za poboljšanje ishoda liječenja i za zaštitu zdravstvenih djelatnika koji ih liječe

Infekcija COVID-19 predstavlja ozbiljan rizik za pacijente i - zbog zarazne prirode - za one zdravstvene djelatnike koji ih liječe. Ako se usta i nos bolesnika s infekcijom ispiru antimikrobnim otopinama, to može pomoći pacijentima uništavanjem koronavirusa prisutnog na tim dijelovima tijela. Također, može smanjiti rizik od prenošenja aktivne infekcije kapljičnim prijenosom ili izravnim kontaktom. Međutim, uporaba takvih antimikrobnih otopina može biti povezana sa štetom povezanom sa toksičnošću samih otopina ili promjenama u prirodnoj mikrobnoj flori usta ili nosa. Ovaj sustavni pregled procjenjuje korisne i štetne učinke antimikrobnih sredstava za ispiranje usta i sprejeva za nos koje koriste pacijenti sa sumnjom na ili potvrđenom bolešću COVID-19.

Primjena antimikrobnih tekućina za ispiranje usta (grgljanja) i sprejeva za nos za zdravstvene djelatnike koji provode postupke koji stvaraju aerosol na pacijentima sa sumnjom na ili potvrđenom infekcijom COVID-19

Infekcija COVID-19 predstavlja ozbiljan rizik za pacijente i - zbog zarazne prirode - za one zdravstvene djelatnike koji ih liječe. Rizici prijenosa infekcije veći su kada pacijent prolazi kroz postupak pri kojem se stvara aerosol. Nemaju svi s infekcijom COVID-19 simptome, niti se pretpostavlja da su pozitivni. Ako se pacijent za kojeg nije poznato da ima infekciju COVID-19 podvrgne postupku pri kojem se stvara aerosol, bilo bi razumno minimizirati rizik za one zdravstvene djelatnike koji provode taj postupak. Ovaj sustavni pregled procjenjuje korisne i štetne učinke antimikrobnih sredstava za ispiranje usta i sprejeva za nos koje koriste zdravstveni djelatnici ili pacijenti pri postupcima koji stvaraju aerosol.

Kontrola zaraze u zajednici

Komunikacija za promicanje i podršku fizičkog distanciranja za prevenciju i kontrolu COVID-19

Ovaj pregled je obnovljena inačica brzog pregleda objavljenog 2020. godine, napravljenog kako bi se pronašli relevantni, izvedivi i učinkoviti komunikacijski pristupi za promicanje prihvaćanja, preuzimanja i pridržavanja mjera fizičkog distanciranja za prevenciju i kontrolu bolesti COVID-19. Brzi pregled objavljen je kada se malo znalo o prijenosu, liječenju ili budućem cijepljenju i kada su mjere fizičkog distanciranja (izolacija, karantena, praćenje kontakata, izbjegavanje gužve, mjere rada i škole) bile kamen temeljac javnozdravstvenih odgovora na globalnoj razini.

Ovaj obnovljeni pregled uključuje novije dokaze koji proširuju ono što znamo o učinkovitoj javnozdravstvenoj komunikaciji u slučaju pandemije. Ovo uključuje razmatranje promjena koje su potrebne tijekom vremena kako bi se održala reakcija na valove prijenosa pandemije, (ne)jednakosti i promjenjivih potreba grupa unutar zajednica zbog pandemije, te ponovno naglašava ključnu ulogu učinkovite komunikacije kao sastavnog dijela javnozdravstvenog odgovora.

SARS-CoV-2 neutralizirajuća monoklonska protutijela za liječenje bolesti COVID-19

Monoklonska protutijela (mAbs) su laboratorijski proizvedene molekule izvedene iz B stanica zaraženog domaćina, dizajnirane da ciljaju jedan specifičan protein. Ispituju se kao potencijalna profilaksa za sprječavanje bolesti koronavirusa 2019 (COVID‐19); oni su relevantni za ljude koji ne reagiraju ili slabo reagiraju na cijepljenje. Ovaj pregled procjenjuje učinke neutralizirajućih SARS-CoV-2 protutijela, uključujući fragmente mAb-a, kako bi se spriječila infekcija sa SARS-CoV-2 koja uzrokuje COVID-19, i koristi se pristupom živućeg sustavnog pregleda. Pridruženi Cochraneov klinički odgovorMogu li monoklonska protutijela koja neutraliziraju SARS-CoV-2 nakon izlaganja pomoći u sprječavanju razvoja COVID-19? i Mogu li monoklonska protutijela koja neutraliziraju SARS-CoV-2 prije izlaganja spriječiti COVID-19?

Nefarmakološke mjere koje se provode u ustanovama za dugotrajnu skrb kako bi se spriječile infekcije SARS-CoV-2 virusom i njihove posljedice: brzi pregled dokaza

Ustanove za dugotrajnu skrb posebno su izložene velikom riziku od izbijanja bolesti COVID-19, uzrokovanog novim koronavirusom SARS-CoV-2, a teret obolijevanja i smrtnosti je vrlo visok među štićenicima koji žive u tim ustanovama. Ovaj pregled procjenjuje učinke nefarmakoloških mjera koje se provode u ustanovama za dugotrajnu skrb kako bi se spriječio ili smanjio prijenos infekcije SARS-CoV-2 među štićenicima, osobljem i posjetiteljima. Pridruženi Cochraneov klinički odgovorKoji su učinci mjera regulacije ulaska COVID-19 u ustanove za dugotrajnu skrb?Koji su učinci regulacije kontakta i mjera za smanjenje prijenosa na COVID-19 u ustanovama za dugotrajnu skrb?Koji su učinci mjera kontrole epidemije COVID-19 u ustanovama za dugotrajnu skrb? ; i Koji su učinci mjera nadzora na COVID-19 u ustanovama za dugotrajnu skrb?

Epidemiološke mjere u međunarodnom prometu u pandemiji bolesti COVID-19: brzi pregled dokaza

Krajem 2019. godine zabilježeni su prvi slučajevi koronavirusne bolesti 2019 (COVID-19) u Wuhanu u Kini, nakon čega je uslijedilo širenje po cijelom svijetu. Brojne su zemlje provodile mjere kontrole povezane s međunarodnim putovanjima, uključujući zatvaranje granica, ograničenja putovanja, nadzor granica i karantenu putnika. Ovaj brzi pregled dokaza procjenjuje učinkovitost međunarodnih mjera kontrole vezanih za putovanja tijekom pandemije COVID-19 na prijenose zaraznih bolesti i ishode povezane s probirima. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Koji su učinci međunarodnih ograničenja putovanja na širenje bolesti COVID-19?Kakvi su učinci karantene za putnike koji prelaze međunarodne granice (sa ili bez probira) na širenje bolesti COVID-19? i Koji su učinci probira na ulasku i / ili izlasku na međunarodnim granicama na širenje bolesti COVID-19?

Sveobuhvatni probir za SARS‐CoV‐2 infekciju: brzi pregled dokaza

Većina ljudi zaraženih sa SARS-CoV-2 virusom ima blagu bolest sa nespecifičnim simptomima, ali oko 5% pacijenata postaje kritično bolesno s respiratornim zatajenjem, septičkim šokom i zatajenjem više organa. Nepoznati udio zaraženih osoba nema simptome COVID-19 iako su zarazni, odnosno ostaju asimptomatski. Oni koji razviju bolest, prolaze kroz pred-simptomatsko razdoblje tijekom kojeg su zarazni. Sveobuhvatni, univerzalni probir za otkrivanje osoba zaraženih SARS-CoV-2 virusom prije pojave simptoma mogao bi biti važna mjera za suzbijanje širenja bolesti. Cilj ovog brzog pregleda dokaza bio je procijeniti učinkovitost sveobuhvatnog probira na infekciju SARS-CoV-2 virusom, u usporedbi s nikakvim probirom, kao i procijeniti točnost sveobuhvatnog probira u ljudi koji nisu podvrgnuti kliničkoj skrbi zbog simptoma bolesti COVID-19. Pridruženi Cochraneov klinički odgovorKoliko je probir na temelju simptoma, povijesti putovanja i izloženosti poznatoj zaraženoj osobi točan za dijagnozu teške infekcije akutnim respiratornim sindromom koronavirusa 2 (SARS-CoV-2)?

Karantena sama ili u kombinaciji s drugim javnozdravstvenim mjerama za kontrolu COVID-19: brzi sustavni pregled dokaza

Koronavirus (COVID-19) je novi virus koji se brzo proširio diljem svijeta. COVID-19 se lako širi između ljudi koji su u bliskom kontaktu ili putem kašljanja i kihanja. Većina zaraženih pati od blagih simptoma nalik gripi, ali neki se ozbiljno razbole, pa čak i umiru. Ovim brzim pregledom dokaza procjenjuje se karantena (pojedinačno ili u kombinaciji s drugim mjerama) osoba koje su imale kontakt s potvrđenim slučajevima bolesti COVID-19, koji su putovali iz zemalja s izbijanjem bolesti ili koji žive u regijama s visokim prijenosom bolesti. Pridruženi Cochraneov klinički odgovorKoji su učinci karantene za bliske kontakte osoba s potvrđenom bolešću COVID-19??Koji su učinci karantene za pojedince koji putuju iz zemlje s epidemijom COVID-19?; i Koji su učinci karantene i drugih mjera za kontrolu širenja bolesti COVID-19?

Digitalne tehnologije za praćenje kontakata u epidemiji: brzi sustavni pregled dokaza

Smanjenje prijenosa SARS-CoV-2 virusa globalni je prioritet. Praćenje kontakata identificira ljude koji su nedavno bili u kontaktu sa zaraženom osobom, kako bi ih izolirali i smanjili daljnji prijenos. Digitalne tehnologije mogle bi se primijeniti za pomoć ručnom traženju kontakata, s digitalnim alatima koji se mogu podijeliti na tri područja: 1) odgovor na izbijanje bolesti; 2) praćenje blizine; i 3) praćenje simptoma. Ovim brzim pregledom dokaza procjenjuju se koristi, štetni učinci i prihvatljivost osobnog digitalnog traženja kontakata za identifikaciju osoba koje su bile kontakt zaražene osobe. Pridruženi Cochraneov klinički odgovorKoliko su učinkovite tehnologije digitalnog praćenja kontakata za prepoznavanje sekundarnih slučajeva i bliskih kontakata u epidemiji?

Fizičke intervencije za zaustavljanje ili smanjenje širenja respiratornih virusa

Virusne epidemije ili pandemije akutnih respiratornih infekcija poput gripe ili teškog akutnog respiratornog sindroma predstavljaju globalnu prijetnju. Antivirusni lijekovi i cijepljenje mogu biti nedovoljni da spriječe njihovo širenje. Ovaj sustavni pregled istražuje učinkovitost fizičkih intervencija za zaustavljanje ili smanjenje širenja respiratornih virusa. Pridruženi Cochraneov klinički odgovorMogu li fizičke intervencije zaustaviti ili smanjiti širenje respiratornih virusa?

Čišćenje ruku pepelom u svrhu smanjenja širenja virusnih i bakterijskih infekcija: brzi pregled dokaza

Pranje ruku važno je kako bi se smanjilo širenje i prijenos zaraznih bolesti. Pepeo, ostatak od peći i vatre, materijal je koji se koristi za čišćenje ruku u okruženjima u kojima sapun nije široko dostupan. Ovaj sustavni pregled procjenjuje koristi i štetne učinke čišćenja ruku pepelom, u usporedbi sa čišćenjem ruku sapunom ili drugim materijalima, za smanjenje širenja virusnih i bakterijskih infekcija. Pridruženi Cochraneov klinički odgovorMože li čišćenje ruku pepelom smanjiti širenje virusnih i bakterijskih infekcija?

Strategije za sprječavanje prijenosa meticilin-rezistentnog Staphylococcus aureusa (MRSA) u domovima za starije i nemoćne

Domovi za starije i nemoćne su okruženje koje vjerojatno potiče stjecanje i širenje meticilin-rezistentnog Staphylococcus aureusa (MRSA), što korisnike domova dovodi u povećani rizik od kolonizacije i infekcije. Prepoznato je da su strategije prevencije i suzbijanja infekcije važne u sprječavanju i kontroli prijenosa MRSA. Ovaj sustavni pregled ima za cilj utvrditi učinke strategija za sprječavanje i suzbijanje infekcije MRSA bakterijom u domovima za starije i nemoćne. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Pomaže li obrazovna intervencija u staračkim domovima sprječavanju prijenosa meticilin-rezistentnog Staphylococcus aureusa (MRSA)?

Mjere u školama za suzbijanje pandemije COVID-19: pretražni pregled

Kao odgovor na širenje virusa SARS-CoV-2 i utjecaj bolesti COVID-19, nacionalne i regionalne jedinice samouprave provodile su razne mjere kako bi kontrolirale širenje virusa i s njim povezane bolesti. Među ostalim, ove mjere jako utječu na školsko okruženje. Do sredine travnja 2020.,192 države zatvorile su škole, što je utjecalo na više od 90% svjetske populacije učenika i studenata. S obzirom na negativne posljedice zatvaranja škola, mnoge su zemlje širom svijeta otvorile svoje škole u mjesecima nakon početnih zatvaranja. Ovaj sustavni pregled identificira i sveobuhvatno mapira dokaze koji procjenjuju utjecaj mjera provedenih u školskom okruženju na ponovno otvaranje škola ili održavanje škola otvorenim, ili oboje, tijekom pandemije SARS-CoV-2/COVID-19, s posebnim naglaskom na vrste mjera primijenjenih u različitim školskim uvjetima, na ishode koji su korišteni za mjerenje njihovih utjecaja i vrste istraživanja korištene za njihovu procjenu. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Koji su dokazi dostupni o mjerama koje se provode u školskim ustanovama za ponovno otvaranje škola i/ili održavanje škola otvorenima za vrijeme pandemije COVID-19?

Mjere u školama za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19

Ovaj pregled pruža obnovljenu procjenu dokaza o učinkovitosti mjera koje se provode u osnovnim i srednjim školama kako bi škole bile sigurno otvorene tijekom pandemije bolesti COVID-19. Pregled se usredotočuje na različite vrste mjera koje se provode kako bi se kontakt smanjio i učinio sigurnijim unutar škola i šire zajednice, te mjere nadzora i odgovora. Ispituje utjecaj tih mjera na prijenos bolesti i razmatra neželjene posljedice mjera i način na koji su mjere provedene.

Neželjene posljedice mjere za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 u školama: pretražni pregled

Većina zemalja uvela je mjere unutar školskog okruženja kako bi ponovno otvorila škole ili ih zadržala otvorenima, a u cilju suzbijanja širenja SARS-CoV-2. Za informirano donošenje odluka o provedbi, prilagodbi ili obustavi takvih mjera, nije samo ključno procijeniti njihovu učinkovitost u pogledu prijenosa SARS-CoV-2, već i procijeniti njihove neželjene posljedice. Ovaj pregled sveobuhvatno identificira i mapira dokaze o neželjenim zdravstvenim i društvenim posljedicama školskih mjera za sprječavanje i kontrolu širenja SARS-CoV-2, s ciljem stvaranja opisnog pregleda niza neželjenih (korisnih ili štetnih) prijavljenih posljedica, kao i dizajn istraživanja koji je korišten za procjenu ovih ishoda. Ovaj pregled osmišljen je kao dopuna postojećem Cochraneovom pregledu o učinkovitosti ovih mjera, praćenjem njihovih širih implikacija. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Koji su dokazi dostupni o neželjenim zdravstvenim i društvenim posljedicama mjera koje se provode u školskom okruženju za suzbijanje pandemije COVID-19?

Intervencije na radnom mjestu za smanjenje rizika od infekcije SARS-CoV-2 izvan zdravstvenih ustanova

Tijekom pandemije provedene su različite intervencije koje pokušavaju spriječiti ili smanjiti izloženost radnika SARS-CoV-2 na radnom mjestu. Ovaj Cochraneov sustavni pregled procjenjuje učinke ovih intervencija na stopu infekcije COVID-19, izostanak s posla, smrtnost povezanu s COVID-19 i štetne događaje. Pridruženi Cochraneov klinički odgovorZa odrasle radnike izvan zdravstvenih ustanova nakon kontakta sa zaraženom osobom, kakva je učinkovitost testiranja prije dolaska na posao u usporedbi sa standardnom samoizolacijom u trajanju od 10 dana na stope infekcije SARS-CoV-2?

Zahvale

Ovu posebnu kolekciju razvila je Lisa Bero (viša urednica, Skupina za javno zdravstvo i zdravstvene sustave), radeći s Tobyjem Lassersonom (zamjenikom glavnog urednika), Newtonom Opiyoom (suradnikom urednika), Robinom Featherstoneom (stručnjak za informacije) i Monazom Mehtom (urednik) u Cochraneovom odjelu za uredništvo i metode. Kolege iz Skupine za javno zdravstvo i zdravstvene sustave, Cochrane Kina, Cochrane skupina za rane i Cochrane skupine za akutne respiratorne infekcije također su pružili doprinos odabiru sustavnih pregleda za ovu posebnu kolekciju.

Prijevod

Ovu posebnu zbirku preveli su na hrvatski jezik članovi hrvatskog Cochranea u siječnju 2024. godine.

Image credit

Mike Kemp / Getty Images

Kontakt

Cochraneov odjel za uredništvo i metode (emd@cochrane.org)