Opći zdravstveni pregledi koji se nude zdravoj populaciji uobičajeni su elementi zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja u nekim zemljama. Cilj im je otkriti bolesti i čimbenike rizika za bolesti u općoj populaciji u nadi da će to smanjiti pobol i smrtnost. Većina pojedinačnih testova probira koji se obično nude u općim zdravstvenim pregledima nije u potpunosti proučena, ali budući da probir opće populacije zahtijeva znatna sredstva i može dovesti do povećane upotrebe potencijalno štetnih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, važno je znati čine li takvi pregledi više koristi nego štete.

Ovaj sustavni pregled 15 ispitivanja s oko 250,000 sudionika pružio je pouzdane dokaze da je dodavanje redovitih zdravstvenih pregleda standardnim medicinskim uslugama imalo mali ili nikakav učinak na rizik od ishemijske bolesti srca, umiranja od raka ili umiranja iz bilo kojeg uzroka. Također je bilo umjereno pouzdanih dokaza o malom ili nikakvom učinku na moždani udar ili kardiovaskularnu smrtnost. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Koji su učinci općih zdravstvenih pregleda na smanjenje pobola i smrtnosti od bolesti kod odraslih?

Operacija katarakte jedna je od najčešće izvođenih operacija oka, a znatna sredstva su posvećena sve većem broju ovih postupaka u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Zbog toga je kritično optimizirati sigurnost i isplativost operacije katarakte. Većina ovih operacija izvodi se na starijim osobama koje često imaju sustavne i očne komorbiditete. Rutinsko preoperativno medicinsko testiranje može se koristiti za otkrivanje ovih zdravstvenih stanja. Obrazloženje za ove testove je otkrivanje medicinskih stanja koja bi povećala rizik od kirurških nuspojava, što bi moglo značiti da se od pacijenta traži da odgodi operaciju ili odabere alternativni postupak. Međutim, korisnost i vrijednost ovih testova je neizvjesna jer je upitno bi li ova stanja trebala spriječiti pojedince od operacije katarakte ili promijeniti njihovo perioperativno liječenje.

U ovom sustavnom pregledu korišteni su podaci više od 20,000 pacijenata u tri ispitivanja kako bi se pokazalo da provođenje rutinskih preoperativnih testova kod ljudi koji se planiraju podvrgnuti operaciji katarakte povećava troškove, ali ne smanjuje neželjene događaje povezane s operacijom niti povećava broj otkazanih operacija. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Koje su koristi i štete rutinskog preoperativnog pregleda za odrasle osobe koje čekaju operaciju katarakte?

Operacija za bolesti rotatorne manšete obično se nudi pacijentima nakon što su neoperativne intervencije bile neuspješne, no već neko vrijeme nije jasno kakve su kliničke koristi subakromijalne dekompresijske operacije, koje treba razmotriti zajedno sa potencijalnim štetnim učincima.

Ovaj sustavni pregled uključivao je osam ispitivanja (1062 sudionika) koja su uspoređivala kirurški zahvat s placebo kirurškim zahvatom ili drugim neoperativnim liječenjem, poput tjelovježbe, u ljudi s oštećenjem tetiva rotatorne manšete ramena. Pronašli su dokaze visoke razine sigurnosti da operacija subakromijalne dekompresije ne poboljšava bol, funkciju ili kvalitetu života povezanu sa zdravljem u usporedbi s placebo operacijom te dokaze umjerene razine sigurnosti da nema poboljšanja u opisanoj uspješnosti liječenja. Pregledom su pronađeni dokazi umjerene razine sigurnosti da je rizik od ozbiljnih nuspojava vjerojatno manji od 1%, ali takvi događaji (uključujući duboku infekciju, plućnu emboliju, ozljedu živca i smrt) jesu bili opisani nakon operacije ramena. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Kakva je subakromijalna dekompresijska operacija u usporedbi s terapijom vježbanjem za odrasle s ozljedama rotatorne manšete?

Prijelomi kralježaka su među najčešćim tipovima prijeloma u bolesnika s osteoporozom. Dok većina prijeloma općenito zacijeli unutar nekoliko mjeseci, neki ljudi imaju upornu bol i invaliditet te im može biti potrebna hospitalizacija i trajno liječenje boli. Perkutana vertebroplastika je kirurško liječenje kompresivnih prijeloma kralježaka i naširoko je prihvaćena u kliničkoj praksi. Postupak uključuje ubrizgavanje medicinskog cementa u slomljeni kralježak, pod laganom sedacijom ili općom anestezijom. Cement se stvrdnjava u prostoru kosti i formira unutarnji odljev. Međutim, nisu jasni korisni i štetni učinci ovog postupka.

Ovaj sustavni pregled uključio je ukupno 21 ispitivanje, od kojih je pet ispitivanja s 535 sudionika dalo dokaze umjerene do visoke razine sigurnosti da vertebroplastika u usporedbi s placebom pruža malo ili nimalo koristi s obzirom na bol, invaliditet, kvalitetu života ili uspjeh liječenja. Nadalje, postupak može izazvati ozbiljne štetne događaje, kao što je kompresija leđne moždine zbog istjecanja cementa iz kosti; istjecanje cementa u krvotok, što dovodi do cementne embolije u plućima i perforacije srca; frakture rebara; infekcije; anestetičke komplikacije i smrt. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Kakva je perkutana vertebroplastika u usporedbi s placebom kod ljudi s osteoporotičnim kompresivnim prijelomom kralješka?

U prošlosti se vodila rasprava o pragu hemoglobina koji bi se trebao koristiti za odluku o davanju transfuzije crvenih krvnih stanica za anemičnog pacijenta. Restriktivne transfuzijske strategije koje koriste nižu razinu hemoglobina za odluku o davanju transfuzije (najčešće 7 g/dL ili 8 g/dL) trebale bi dovesti do manjeg broja transfuzija nego liberalne strategije (najčešće 9 g/dL do 10 g/dL). Ovo je važno jer je krv ograničen resurs, a transfuzije su u nekim zemljama manje sigurne zbog nedovoljnog testiranja na virusne patogene. Stoga bi smanjenje broja i volumena nepotrebnih transfuzija koristilo pacijentima.

Ovaj je sustavni pregled identificirao 31 ispitivanje s više od 12,000 sudionika u nizu kliničkih područja. Pronašao je dokaze umjerene ili visoke razine sigurnosti da je restriktivna transfuzijska strategija gotovo prepolovila broj transfuzija u usporedbi s liberalnom strategijom, bez utjecaja na 30-dnevnu smrtnost ili pobol. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakve su restriktivne strategije za donošenje odluka o transfuziji crvenih krvnih stanica u usporedbi s liberalnijim strategijama?

Bolesnici s kolorektalnim karcinomom često se prate nekoliko godina nakon operacije s izlječenjem bolesti ili nakon adjuvantne terapije. To zahtijeva posebne posjete zdravstvenim ustanovama, ali vode se rasprave o tome koliko često pacijente treba pregledavati, koje testove treba obaviti i kakav učinak ovo praćenje ima na ishode važne za pacijente.

U ovom sustavnom pregledu korišteni su dokazi iz 19 ispitivanja s više od 13,000 sudionika koji su dali dokaze visoke sigurnosti o malom ili nikakvom poboljšanju ukupnog preživljenja uz intenzivno praćenje nakon kurativne operacije kolorektalnog karcinoma. Isto tako, dokazi umjerene razine pouzdanosti govore da intenzivno praćenje nije smanjilo smrtnost zbog raka debelog crijeva. Međutim, u skupini pacijenata s intenzivnim praćenjem bilo je više onih koji su dobili ‚salvage‘, operaciju spašavanja s namjerom izlječenja. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Za osobe liječene od nemetastatskog kolorektalnog karcinoma, koliko intenzivno treba biti praćenje nakon liječenja?

U tijeku je rasprava o tome koliko često bi pacijenti trebali ići na stomatološke preglede te o učincima različitih intervala između pregleda na oralno zdravlje. Preporuke koje se odnose na optimalne intervale razlikuju se od zemlje do zemlje i sustava dentalne zdravstvene zaštite, ali liječnici dentalne medicine u mnogim zemljama s visokim dohotkom tradicionalno zagovaraju 6-mjesečne stomatološke preglede.

Dolazak odraslih osoba na kontrolni pregled svakih 6 mjeseci ili u prilagođenim intervalima na temelju procjene doktora dentalne medicine nema utjecaja na karijes, bolesti desni ili kvalitetu života. Također je utvrđeno da duži razmaci (do 24 mjeseca za one s niskim rizikom) između pregleda ne moraju dovesti do lošijih ishoda. Dokazi visoke razine sigurnosti, uglavnom iz jednog ispitivanja s niskim rizikom pristranosti koje je uključivalo gotovo 2,400 odraslih osoba, pokazuju malu ili nikakvu razliku između 6-mjesečnih i 24-mjesečnih intervala na učestalost karijesa, krvarenja desni i kvalitetu života povezanu s oralnim zdravljem u razdoblju od 4 godine. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Koji je optimalni interval za stomatološke preglede?

Postoji rasprava o kliničkoj i ekonomskoj isplativosti rutinskog uklanjanja kamenca i poliranja zubi te o optimalnoj učestalosti kojom bi se to trebalo provoditi zdravim odraslim osobama. Ovaj sustavni pregled procijenio je učinke rutinskog uklanjanja kamenca i poliranja za zdrave odrasle osobe, kako bi se utvrdilo utječu li različiti vremenski intervali između postupaka na te učinke i kako bi se usporedila učinkovitost postupka kojeg provodi stomatolog u usporedbi sa stomatološkim terapeutom ili higijeničarom.

Ovaj sustavni pregled uključuje 4 ispitivanja sa 1,711 sudionika. Oba su ispitivanja provedena u općim stomatološkim ordinacijama i uključivala su odrasle osobe bez ozbiljnog parodontitisa koji su redovito posjećivali zubara. Ispitivanja su pokazala malu ili nikakvu razliku između redovitih planiranih skaliranja i poliranja u usporedbi s neplaniranim skaliranjem i poliranjem za rane znakove bolesti desni (gingivitis ili krvarenje desni, naslage plaka i dubine sondiranja ili džepova desni). Došlo je do malog smanjenja u razinama zubnog kamenca, ali nije bilo jasno je li to važno za pacijente ili njihove stomatologe. Ispitanici koji su imali skaliranje i poliranje svakih 6 i svakih 12 mjeseci imali su veći osjećaj čistoće zubi u usporedbi s onima koji nisu imali takve postupke. Međutim, čini se da ne postoji razlika između skupina u smislu kvalitete života. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Može li 6-mjesečna ili 12-mjesečna rutinska obrada kamenca i poliranja zubi poboljšati periodontalno zdravlje kod zdravih odraslih osoba?