Prvi put objavljeno 4. studenog 2020. i kontinuirano obnavljano; posljednje obnavljanje 6. siječnja 2021. godine (promjene detaljno opisane u nastavku); svi sustavni pregledi u ovoj posebnoj zbirci su besplatno dostupni.
Ova posebna zbirka jedna je od niza kolekcija vezanih za COVID-19. Izvorno je objavljena na engleskom jeziku, a dostupna je i na pojednostavljenom kineskom, farsiju, francuskom, njemačkom, japanskom, korejskom, malajskom, portugalskom, ruskomi španjolskom.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prepoznala je rehabilitaciju kao ključnu zdravstvenu strategiju, uz promociju, prevenciju, liječenje i palijativnu skrb. Za SZO, rehabilitacija je ključan dio univerzalne zdravstvene pokrivenosti i trećeg cilja održivog razvoja Ujedinjenih naroda: Osigurati zdrav život i promicati dobrostanje za sve, u svakoj životnoj dobi. Rehabilitacija je usredotočena na cjelokupno funkcioniranje osobe, uključujući komorbiditete. Rehabilitacija osoba koje su preboljele COVID-19 mora uzeti u obzir ne samo posljedice bolesti već i učinke liječenja tijekom akutne faze. Za SZO je funkcioniranje (cilj rehabilitacije) ključni pokazatelj zdravlja, uz pobol i smrtnost, koji obuhvaća utjecaj bolesti i ozljeda na tjelesne funkcije, ljudske aktivnosti i sudjelovanje. Rehabilitacija inherentno služi smanjenju invaliditeta, sa širokim zdravstvenim, društvenim i ekonomskim učincima.
Ova posebna zbirka rezultat je suradnje unutar Cochrane Rehabilitacije, uz rigoroznu uključenost dionika: Upravnog odbora akcije REH-COVER (Rehabilitation COVID-19 Evidence-based Response) i Cochrane Rehabilitacija savjetodavnog odbora. Dogovoreni popis važnih zdravstvenih stanja rezultat je strukturiranog procesa određivanja prioriteta, osim posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), za koji je konzultirana Cochraneova skupina za mentalno zdravlje i neuroznanost.
Ovaj zajednički rad prepoznao je sljedeća zdravstvena stanja kao relevantna za rehabilitacijski program SZO-a:
-
Sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS) i plućni restriktivni sindrom
-
Sindrom postintenzivne njege (engl. post-intensive care syndrome, PICS)
-
Poremećaji gutanja nakon ekstubacije
-
Otkazivanje višestrukih organa i šok
-
PTSP, u kontekstu rehabilitacije
Ova posebna zbirka fokusira se na rehabilitacijske intervencije za svako od ovih stanja, ali treba napomenuti da će proces rehabilitacije pacijenata s COVID-19 u praksi provoditi multidisciplinarni timovi uz strogu interdisciplinarnu suradnju, u skladu s potrebama pojedinca.
Neki sustavni pregledi u ovoj zbirci imaju datume pretraživanja starije od onih koji bi se obično razmatrali za uključivanje u posebnu zbirku. Uključeni su radi cjelovitosti jer se bave relevantnim pitanjima prema određivanju prioriteta. Imajte na umu da uključeni pregledi sažimaju dokaze, ali to ne znači da su se pregledane intervencije pokazale učinkovitima.
Ova posebna zbirka uključuje sustavne preglede iz Cochraneove skupine za hitnu i intenzivnu skrb, Cochraneove skupine za neuromišićne bolesti, Cochraneove skupine za bol, palijativnu i potpornu skrbi i Cochraneove skupine za česte mentalne poremećaje.
Obnovljeno 6. siječnja 2021. godine: dodana poveznica za prijevod na korejski i dodani Cochraneovi klinički odgovori za sustavne preglede 'Dnevnici za oporavak od kritične bolesti', 'Tehnike kašljanja za ekstubaciju ili odvikavanje kritično bolesnih pacijenata od mehaničke ventilacije' i 'Trening respiratornih mišića kod djece i odraslih s neuromišićnim bolestima'.
Sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS) i plućni restriktivni sindromi
Ovaj odjeljak uključuje sustavne preglede povezane s rehabilitacijom nakon ARDS-a, najvažnijeg poznatog stanja povezanog s teškim oblikom bolesti COVID-19. Također uključuje plućni restriktivni sindrom zbog fibroze parenhima.
Postupci mobilizacije pluća uključuju povremenu primjenu povišenog tlaka tijekom mehaničke ventilacije kako bi se kolabirani dijelovi pluća otvorili (‚mobilizirali‘) i tako povećali broj alveola koji sudjeluju u izmjeni plinova. Često se koriste za liječenje pacijenata na intenzivnoj njezi koji imaju sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS), ali učinak ovog liječenja na kliničke ishode nije dobro utvrđen. Ovaj sustavni pregled ima za cilj utvrditi učinke postupaka mobilizacije pluća na smrtnost, oksigenaciju i štetne događaje (npr. stopu barotraume) kod odraslih s ARDS-om. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakvi su učinci postupaka mobilizacije pluća u odraslih bolesnika s akutnim respiratornim distres sindromom na mehaničkoj ventilaciji?
Tehnike kašljanja, kao što je regrutiranje plućnog volumena ili ručno i mehanički potpomognuti kašalj, koriste se za sprječavanje i upravljanje respiratornim komplikacijama povezanim s kroničnim stanjima, osobito neuromišićnim bolestima, i mogu poboljšati kratkoročne i dugoročne ishode za osobe s akutnim respiratornim zatajenjem. Ovaj sustavni pregled ima za cilj utvrditi uspješnost ekstubacije korištenjem tehnika za kašljanje za kritično bolesne odrasle osobe i djecu s akutnim respiratornim zatajenjem koji su primljeni u jedinice za intenzivno liječenje, specijalizirane centre za odvikavanje, jedinice za srednju respiratornu njegu ili jedinice za osobe s ovisnošću. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Za kritično bolesne osobe, pomažu li tehnike kašljanja kod ekstubacije ili odvikavanja od mehaničke ventilacije?
Trening respiratornih mišića kod djece i odraslih s neuromišićnim bolestima
Tjelesna onesposobljenost kod neuromišićnih bolesti može biti posljedica progresivnog gubitka snage mišića udova, a kod nekih ljudi može postojati i slabost respiratornih mišića. Može se očekivati da će trening dišnih mišića poboljšati njihovu funkciju, no njegovi učinci nisu jasni. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinke treninga respiratornih mišića na neuromišićne bolesti odraslih i djece, u usporedbi s lažnim treningom, bez treninga, standardnim liječenjem, vježbama disanja ili drugim intenzitetima ili vrstama treninga. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Koji su učinci treninga respiratornih mišića za osobe s neuromišićnim bolestima?
Sindrom postintenzivne njege (engl. post-intensive care syndrome, PICS)
Ovaj odjeljak sadrži sustavne preglede povezane s rehabilitacijom najvažnije očekivane posljedice uzrokovane liječenjem bolesti COVID-19: sindroma postintenzivne njege (PICS).
Intervencije za sprječavanje polineuropatije i miopatije kritične bolesti
Polineuropatija ili miopatija kritične bolesti (engl. critical illness polyneuropathy or myopathy, CIP/CIM) česta je komplikacija u jedinici intenzivnog liječenja (JIL) i može biti povezana s produljenom mehaničkom ventilacijom, dužim boravkom u JIL-u i povećanom smrtnošću. Ovaj sustavni pregled ima za cilj pregledati dokaze iz randomiziranih kliničkih ispitivanja o sposobnosti bilo koje intervencije da smanji učestalost CIP-a ili CIM-a kod kritično bolesnih osoba. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakvi su učinci intervencija koje se koriste za sprječavanje polineuropatije ili miopatije za pacijenate u jedinicama intenzivnog liječenja?
Neuromišićna električna stimulacija za slabost mišića u odraslih s uznapredovalom bolešću
Bolesnici s uznapredovalom progresivnom bolešću često osjećaju slabost mišića, što može nepovoljno utjecati na njihovu neovisnost i kvalitetu života. U onih pacijenata koji ne mogu ili ne žele vježbati cijelo tijelo, neuromišićna električna stimulacija (NMES) može biti alternativni oblik liječenja za povećanje snage mišića donjih udova. Čini se da su programi NMES-a prihvatljivi pacijentima i doveli su do poboljšanja mišićne funkcije, sposobnosti vježbanja i kvalitete života. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinkovitost NMES-a na snagu mišića kvadricepsa u odraslih s uznapredovalom bolešću, kao i sigurnost i prihvatljivost NMES-a i njegov učinak na funkciju perifernih mišića (snaga ili izdržljivost), mišićnu masu, kapacitet vježbanja, osjećaj nedostatka zraka i kvalitetu života povezanu sa zdravljem. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Poboljšava li neuromišićna električna stimulacija ishode kod odraslih s uznapredovalom bolešću koji imaju slabost mišića?
Vođenje dnevnika za brži oporavak od teških bolesti
Tijekom prijema u jedinicu intenzivnog liječenja (JIL), pacijenti mogu iskusiti ekstremne fizičke i psihološke stresore, uključujući abnormalno okruženje u JIL-u. Ta iskustva utječu na pacijentov oporavak od kritične bolesti i njegovo dugoročno mentalno i fizičko zdravlje. Jedna strategija koju je razvilo i provelo kliničko osoblje za liječenje psihološkog stresa kod osoba koje su preživjele intenzivnu njegu je korištenje dnevnika, koji pružaju pozadinu uzroka pacijentovog prijema na intenzivnu njegu i tekući narativ koji ocrtava svakodnevne aktivnosti . Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinak vođenja dnevnika na pacijente, njihove njegovatelje ili obitelji tijekom oporavka nakon prijema na intenzivnu njegu. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Za osobe koje se oporavljaju od prijema na jedinicu intenzivnog liječenja (JIL), koje su prednosti vođenja dnevnika pacijenata?
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), u kontekstu rehabilitacije
Ovaj odjeljak sadrži sustavne preglede relevantne za kliničku skrb ljudi koji su doživjeli mentalnu bolest nakon ozbiljnog traumatskog događaja, kao što je kritična bolest. Uključeni su sustavni pregledi relevantni za kliničku rehabilitaciju.
Terapija usmjerena na sadašnjost za posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) kod odraslih
Terapija usmjerena na sadašnjost (engl. present‐centered therapy, PCT) je netraumatska, manualna psihoterapija za odrasle osobe s PTSP-om. PCT je izvorno osmišljen kao usporedno liječenje u ispitivanjima koja procjenjuju učinkovitost kognitivno-bihevioralne terapije usmjerene na traumu (TF-CBT). Nedavna ispitivanja su pokazala da bi PCT mogao biti učinkovita opcija liječenja PTSP-a i da bi pacijenti mogli odustati od PCT-a u manjim stopama u odnosu na TF-CBT. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinke PCT-a za odrasle s PTSP-om. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Koji su učinci terapije usmjerene na sadašnjost za odrasle s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP)?
Psihološke terapije usmjerene na traumu koje provodi terapeut su prihvaćeni oblici liječenja prve linije za taj poremećaj. Međutim, mnoge prepreke ograničavaju prihvaćanje liječenja, kao što je ograničeni broj kvalificiranih terapeuta za pružanje intervencija, troškovi i problemi usklađenosti, kao što su izostanak s posla, briga o djeci i prijevoz, svi povezani s potrebom odlaska na tjedne terapije. Pružanje kognitivno bihevioralne terapije (KBT) putem Interneta je učinkovita i prihvatljiva alternativa liječenju anksioznosti i depresije koje provode terapeuti. Međutim, manje je internetskih terapija koje su razvijene i procijenjene za PTSP te nije jasno koliko su učinkovite. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinke PCT-a za odrasle s PTSP-om. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakve su internetske kognitivne i bihevioralne terapije u usporedbi s uobičajenom skrbi za odrasle osobe s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP)?
Kognitivno bihevioralna terapija (KBT) je liječenje anksioznih poremećaja utemeljeno na dokazima. Budući da mnogi ljudi imaju poteškoća s pristupom liječenju zbog niza prepreka, istraživači su istražili mogućnost korištenja interneta za isporuku KBT-a. Važno je osigurati da je odluka o promicanju takvog liječenja utemeljena na visokokvalitetnim dokazima, a ovaj pregled procjenjuje učinke internetske KBT (IKBT) koju podržava terapeut na remisiju dijagnoze anksioznog poremećaja i smanjenje simptoma anksioznosti kod odraslih u usporedbi sa čekanjem na listi, KBT-om bez vođenja terapeuta ili KBT-om uživo. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Koje su prednosti kognitivno bihevioralne terapije (uz podršku terapeuta) kada se provodi putem interneta?
Ljudi koji žive u humanitarnim okruženjima (kao što su posljedice krize izazvane prirodnim opasnostima) u zemljama s niskim i srednjim dohotkom izloženi su stresorima koji ih čine osjetljivima na razvoj mentalnih poremećaja. Mentalni poremećaji s većom učestalošću u ovim okruženjima uključuju PTSP i veliku depresiju, anksioznost i srodne poremećaje. Ovaj sustavni pregled ima za cilj usporediti učinkovitost i prihvatljivost psiholoških terapija u odnosu na kontrolne uvjete (lista čekanja, uobičajeno liječenje, placebo pozornosti, psihološki placebo ili nikakvo liječenje) usmjerenih na liječenje osoba s mentalnim poremećajima koji žive u zemljama pogođenim humanitarnim krizama. Pridruženi Cochraneovi klinički odgovori : Koje su koristi, a koje štete psihološke terapije za djecu u zemljama s niskim i srednjim dohotkom pogođenim humanitarnim krizama? i Koje su koristi i štete od psiholoških terapija za odrasle u zemljama s niskim i srednjim dohotkom pogođenim humanitarnim krizama?
Zahvale
Ovu posebnu zbirku razvili su:
-
Stefano Negrini, Carlotte Kiekens, Chiara Arienti i Stefano Giuseppe Lazzarini (Cochraneova skupina za rehabilitaciju), radeći s Upravnim odborom REH-cover akcije, Cochrane Rehabilitacija savjetodavnim odborom i Rehabilitacijskim odborima
-
Jess Hendon i Sarah Hetrick (Cochraneova skupina za česte mentalne poremećaje)
-
Katherine Jones (Cochraneova skupina za mentalno zdravlje i neuroznanost)
-
Toby Lasserson i Monaz Mehta (Cochrane Uredništvo i odjel za metode)
Suradnici žele izraziti zahvalnost Cochraneocim skupinama Cochraneove mreže za mentalno zdravlje i neuroznanost za savjetovanje.
Prijevod
Ovu posebnu zbirku preveli su na hrvatski jezik članovi hrvatskog Cochranea u svibnju 2023. godine.
Image credit
Montecatone Rehabilitation Institute
Kontakt
Cochraneov odjel za uredništvo i metode (emd@cochrane.org)