Posebna zbirka sustavnih pregleda: Koronavirus (COVID-19): dokazi važni za intenzivnu njegu

Prvi put objavljeno 11. veljače 2020. godine i kontinuirano obnavljano; posljednje obnavljanje 6. veljače 2024. godine (promjene detaljno opisane u nastavku); većina sustavnih pregleda u ovoj posebnoj zbirci su besplatno dostupni.

Ova posebna zbirka jedna je od niza zbirki vezanih za bolest COVID-19. Dostupna je i na pojednostavljenom kineskom, tradicionalnom kineskom, hrvatskom, češkom, njemačkom, farsiju, francuskom, japanskom, bahasa malezijskom, poljskom, portugalskom, ruskomi španjolskom.

Ova posebna zbirka okuplja Cochraneove sustavne preglede koji su neposredno važni za liječenje hospitaliziranih osoba s teškim akutnim respiratornim infekcijama. Uključuje sustavne preglede koji su važni za privremene smjernice Svjetske Zdravstvene Organizacije i preglede koje je Cochrane akutna i hitna skrb izdvojila kao relevantne, a o kojima su ih obavijestile Cochraneove skupine u pogođenim regijama.

Ova posebna zbirka uključuje Cochraneove sustavne preglede o sljedećim temama: terapija tekućinama i vazopresorima; respiratorna potpora i mehanička ventilacija; odvajanje od mehaničke ventilacije; liječenje hipoksemije; farmakološko liječenje; upravljanje delirijem; prehrana u intenzivnoj njezi; i dijagnoza.

Dok pregledi u ovoj posebnoj zbirci ocjenjuju intervencije na koje se upućuje u privremenim smjernicama Svjetske Zdravstvene Organizacije, izravna primjenjivost dokaza može biti ograničena malim udjelom osoba s virusnom infekcijom uključenih u primarna ispitivanja. Mnogi sustavni pregledi u ovoj zbirci imaju poveznice na Cochraneove kliničke odgovore.

Važno je napomenuti da pregledi uključeni u ovu zbirku sažimaju dokaze; njihovo uključivanje ne znači da su intervencije koje ispituju učinkovite. Brojni pregledi koji su ovdje predstavljeni naglašavaju nedostatak visokokvalitetnih dokaza za donošenje medicinskih odluka u kontekstu teške krize akutnih respiratornih infekcija.

Obnovljeno 6. kolovoza 2024. godine novim Cochraneovim sustavnim pregledom, 'Točnost rutinskih laboratorijskih testova za predviđanje smrtnosti i pogoršanja do teške ili kritične bolesti COVID-19 kod osoba sa SARS-CoV-2 infekcijom'.

Terapija nadoknadom tekućine i vazopresorima

Početna terapija hipotenzije obično uključuje primjenu intravenskih tekućina, nakon čega slijedi primjena vazopresora ako se hipotenzija ne popravi.

Usporedba slobodne i konzervativne nadoknade tekućinom u odraslih i djece sa sepsom ili septičkim šokom

Sepsa i septički šok su potencijalno po život opasne komplikacije infekcije koje su povezane s visokim morbiditetom i smrtnošću kod odraslih i djece. Terapija nadoknade tekućinom smatra se ključnom tijekom početnog liječenja sepse, ali nije jasno može li konzervativna ili liberalna nadoknada tekućinom poboljšati kliničke ishode u pacijenata sa sepsom. Ovaj sustavni pregled utvrđuje poboljšava li liberalna u odnosu na konzervativnu nadoknadu tekućine kliničke ishode kod odraslih i djece s početnom sepsom i septičkim šokom. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Za djecu sa sepsom ili septičkim šokom, kakva je liberalna terapija nadoknadom tekućine u usporedbi s konzervativnom nadoknadom?

Usporedba koloidnih i kristaloidnih otopina za nadoknadu tekućine kod teško bolesnih

Teško oboljeli pacijenti mogu izgubiti velike količine krvi (zbog traume ili opeklina) ili imati niz ozbiljnih stanja i infekcija (sepsa); oni zahtijevaju hitnu nadoknadu tekućine u svrhu sprječavanja dehidracije i bubrežnog zatajenja. U tu svrhu mogu se koristiti koloidne ili kristaloidne otopine. Kristaloidi imaju male molekule, jeftini su, jednostavni za korištenje, ali mogu povećati edem. Koloidi imaju veće molekule, koštaju više i mogu osigurati brže širenje volumena u intravaskularnom prostoru, ali mogu izazvati alergijske reakcije, poremećaje zgrušavanja krvi i zatajenje bubrega. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinak korištenja koloida u odnosu na kristaloide u kritično bolesnih osoba, kojima je potrebna nadoknada volumena tekućine, na smrtnost, potrebu za transfuzijom krvi ili nadomjesnom bubrežnom terapijom i nuspojave. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakvi su koloidi u usporedbi s kristaloidima za nadoknadu tekućine u kritično bolesnih pacijenata?

Puferske otopine naspram fiziološke otopine za teško bolesne odrasle i djecu

Od kristaloidnih otopina najčešće se primjenjuje 0,9% fiziološka otopina. Puferirane otopine imaju neke teoretske prednosti (manje metaboličke acidoze, manje poremećaja elektrolita), ali njihov klinički značaj ostaje nepoznat. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinke puferskih otopina u odnosu na fiziološku otopinu za liječenje teško bolesnih odraslih osoba i djece. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakve su puferirane otopine u usporedbi sa 0,9% fiziološkom otopinom za teško bolesne osobe kojima je potrebna intravenska tekućina?

Vazopresori u liječenju hipotenzivnog šoka

Unatoč očitim neposrednim učincima vazopresora na hemodinamiku, njihov učinak na ishode važne za pacijenta i dalje je kontroverzan. Ovaj sustavni pregled ima za cilj usporediti učinak jednog oblika uzimanja vazopresora (sami vazopresor ili u kombinaciji), u odnosu na drugi oblik terapije vazopresorom, na smrtnost u kritično bolesnih pacijenata sa šokom. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakav je norepinefrin u usporedbi s drugim vazopresorima u osoba s hipotenzivnim šokom?

Respiratorna podrška i mehanička ventilacija

Pacijenti s teškom akutnom respiratornom infekcijom mogu trebati dodatni kisik i mehaničku ventilaciju.

Rana naspram kasne traheostomije u kritično bolesnih pacijenata s bolešću COVID-19

Dokazi prije pandemije o prednostima rane traheostomije su proturječni, ali upućuju na kraći boravak u bolnici i niže stope smrtnosti u usporedbi s kasnom traheostomijom. Slično tome, nejasna je uloga rane traheostomije kao intervencije za kritično bolesne pacijente s bolešću COVID-19. Neka izvješća opisuju produljeni boravak na intenzivnoj njezi i poteškoće s odvikavanjem od mehaničke ventilacije, osobito kod onih koji razviju sindrom akutnog respiratornog distresa. Ovaj pregled nastojao je procijeniti dobrobiti i štete rane traheostomije u usporedbi s kasnom traheostomijom u kritično bolesnih pacijenata s COVID-19.

Oksigenoterapija visokog protoka kao respiratorna potpora odraslim pacijentima u jedinicama intenzivnog liječenja

Nosne kanile visokog protoka (engl. high-flow nasal cannulae, HFNC) isporučuju velike protoke miješanog vlažnog zraka i kisika kroz nosne kanile širokog otvora i mogu biti korisne u pružanju respiratorne potpore odraslim pacijentima koji dožive akutno respiratorno zatajenje u jedinici intenzivne njege. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinkovitost HFNC-a u usporedbi sa standardnom terapijom kisikom, ili neinvazivnom ventilacijom ili neinvazivnom ventilacijom s pozitivnim tlakom, za respiratornu potporu u odraslih osoba na intenzivnoj njezi. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Za odrasle na intenzivnoj njezi kojima je potrebna respiratorna potpora, kakva je učinkovitost nosne kanile visokog protoka u usporedbi sa standardnom terapijom kisikom i neinvazivnom ventilacijom s pozitivnim tlakom (NI[PP]V)?

Ciljane razine kisika u jedinici intenzivne njege tijekom mehaničke ventilacije zbog sindroma akutnog respiratornog distresa: brzi pregled dokaza

Nadomjesni kisik se često daje pacijentima s akutnim respiratornim distres sindromom (ARDS), uključujući ARDS koji je posljedica virusne bolesti, kao što je koronavirusna bolest 19 (COVID-19). Ovaj sustavni pregled ima za cilj razmotriti koje bi trebale biti ciljane vrijednosti kisika za odrasle osobe s ARDS-om (posebno ARDS-om koji je posljedica bolesti COVID-19 ili drugim respiratornim virusima) i koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju u jedinici intenzivne njege, te utjecaj terapije kisikom na smrtnost, trajanje ventilacije, vrijeme uporabe kateholamina, potrebe za bubrežnom nadomjesnom terapijom i kvalitetu života. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Za osobe s akutnim respiratornim distres sindromom (ARDS) koje zahtijevaju mehaničku ventilaciju, jesu li bolje konzervativne ili liberalne ciljane vrijednosti kisika?

Rano spontano disanje za sindrom akutnog respiratornog distresa kod osoba s COVID-19

Sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS) predstavlja najteži tijek bolesti COVID-19, koji obično rezultira produljenim boravkom u jedinici intenzivne njege i visokim stopama smrtnosti. Unatoč činjenici da većina oboljelih osoba treba invazivnu mehaničku ventilaciju (IMV), nedostatni su dokazi o specifičnim strategijama ventilacije za ARDS uzrokovan sa COVID-19. Spontano disanje tijekom IMV dio je terapijskog koncepta koji uključuje lagane razine sedacije i izbjegavanje neuromuskularnih blokatora. Ovaj je pristup potencijalno povezan s prednostima i rizicima. Kao posljedica toga, spontano disanje kod osoba s COVID-19-ARDS-om koje primaju IMV predmet je stalne rasprave među intenzivistima. Ovaj pregled ima za cilj procijeniti dobrobiti i štete ranog spontanog disanja kod invazivno ventiliranih osoba s COVID-19 s ARDS-om u usporedbi sa strategijama ventilacije koje izbjegavaju spontano disanje. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : U invazivno ventiliranih osoba s COVID-19 i sindromom akutnog respiratornog distresa (ARDS), koji su učinci omogućavanja rane spontane aktivnosti disanja?

Metode fizikalnog pregleda dišnog puta za otkrivanje otežanog dišnog puta kod naizgled zdravih odraslih bolesnika.

Neuspješno upravljanje dišnim putovima povezano je s ozbiljnim pobolom i smrtnošću. Četiri deskriptora otežanog dišnog puta su: otežana ventilacija maskom za lice, otežana laringoskopija, otežana trahealna intubacija i neuspješna intubacija. U kliničkoj praksi koristi se nekoliko testova probira uz krevet pacijenta kako bi se identificirali oni s visokim rizikom od otežanog dišnog puta, iako njihova točnost i korist ostaju nejasne. Ovaj pregled karakterizira i uspoređuje dijagnostičku točnost Mallampatijeve klasifikacije i drugih testova pregleda dišnih putova koji se često koriste za procjenu kod odraslih pacijenata bez vidljivih anatomskih abnormalnosti dišnih putova. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kolika je točnost testova fizičkog pregleda dišnih putova za otkrivanje otežane laringoskopije kod odraslih? ; Kolika je točnost modificiranog Mallampatijevog testa za otkrivanje otežane intubacije kod odraslih? ; i Kolika je točnost testova fizičkog pregleda dišnih putova za otkrivanje otežane ventilacije maskom za lice kod odraslih?

Primjena postupaka mobilizacije pluća u odraslih bolesnika s akutnim respiratornim distres sindromom na mehaničkoj ventilaciji

Manevri regrutiranja uključuju prolazna povećanja tlaka u dišnim putovima koji se primjenjuju tijekom mehaničke ventilacije za otvaranje ('regrutiranje') kolabiranih plućnih jedinica i povećanje broja alveola koje sudjeluju u ventilaciji. Često se koriste za liječenje pacijenata na intenzivnoj njezi koji imaju sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS), ali učinak ovog liječenja na kliničke ishode nije dobro utvrđen. Ovaj pregled ima za cilj utvrditi učinke manevara regrutiranja na smrtnost odraslih osoba sa sindromom akutnog respiratornog distresa, kao i učinke na oksigenaciju i štetne događaje (npr. stopu barotraume). Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Primjena postupaka mobilizacije pluća u odraslih bolesnika s akutnim respiratornim distres sindromom na mehaničkoj ventilaciji

Poluležeći položaj u usporedbi s ležećim položajem za sprječavanje upale pluća uzrokovane uređajem za potpomognuto disanje u odraslih kojima je potrebna mehanička ventilacija

Pneumonija povezana s ventilatorom (VAP) povezana je s povećanom smrtnošću, produljenim boravkom u bolnici i povećanim troškovima zdravstvene skrbi u kritično bolesnih pacijenata. Smjernice preporučuju poluležeći položaj (30° do 45°) za sprječavanje VAP-a među pacijentima kojima je potrebna mehanička ventilacija. Međutim, zbog metodoloških ograničenja u postojećim sustavnim pregledima, ostaje neizvjesnost u pogledu koristi i štete poluležećeg položaja za sprječavanje VAP-a. Ovaj pregled procjenjuje učinkovitost i sigurnost poluležećeg položaja u odnosu na ležeći položaj kako bi se spriječio VAP kod odraslih kojima je potrebna mehanička ventilacija. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakav je poluležeći položaj u usporedbi s ležećim položajem u odraslih kojima je potrebna mehanička ventilacija?

Usporedba tlačno kontrolirane i volumno kontrolirane ventilacije kod akutnog zatajenja disanja uslijed akutne ozljede pluća (engl. acute lung injury, ALI) ili sindroma akutnog respiracijskog distresa (ARDS)

Akutna ozljeda pluća (ALI) i sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS) odgovorni su za jednu četvrtinu slučajeva akutnog respiratornog zatajenja u jedinicama intenzivnog liječenja (JIL). Mehanička ventilacija osoba s ALI/ARDS-om omogućuje plućima da zacijele, no ventilacija je invazivna i može dovesti do ozljede pluća. Nije jasno hoće li se ozljede povezane s ventilatorom smanjiti ako se kontrolira tlak koji isporučuje ventilator ili se ograničava volumen zraka koji se isporučuje svakim udisajem. Ovaj sustavni pregled uspoređuje ventilaciju kontroliranu tlakom u odnosu na ventilaciju kontroliranu volumenom kod odraslih osoba s ALI/ARDS-om kako bi se utvrdilo smanjuje li ventilacija kontrolirana tlakom bolničku smrtnost i pobol kod intubiranih i ventiliranih odraslih osoba. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kako se ventilacija kontrolirana tlakom i volumenom može usporediti kod ljudi s akutnim respiratornim zatajenjem ili sindromom respiratornog distresa?

Visoke u odnosu na niske razine pozitivnog tlaka na kraju izdisaja (engl. positive end‐expiratory pressure, PEEP) za mehanički ventilirane odrasle osobe s akutnom plućnom ozljedom i akutnim respiratornim distres sindromom

Smrtnost u bolesnika s akutnom ozljedom pluća (ALI) i sindromom akutnog respiratornog distresa (ARDS) ostaje visoka. Ovi pacijenti zahtijevaju mehaničku ventilaciju, no to je povezano s ozljedom pluća izazvanom ventilatorom. Visoke razine pozitivnog tlaka na kraju izdisaja (PEEP) mogu smanjiti učestalost ovog stanja i poboljšati preživljenje bolesnika. Ovaj sustavni pregled procjenjuje korisne i štetne učinke visokih naspram niskih razina PEEP-a u bolesnika s ALI-om i ARDS-om. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Jesu li bolje visoke ili niske razine pozitivnog tlaka na kraju izdisaja (engl. positive end‐expiratory pressure, PEEP) za mehanički ventilirane odrasle osobe s akutnom plućnom ozljedom i akutnim respiratornim distres sindromom?

Strategija zaštitne ventilacije pluća za sindrom akutnog respiratornog distresa

Sindrom akutnog respiratornog distresa i akutna ozljeda pluća mogu se dodatno zakomplicirati ozljedom pluća izazvanom ventilatorom. Strategije zaštitne ventilacije pluća mogu dovesti do boljeg preživljenja. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinke ventilacije s nižim dišnim volumenom na smrtnost i pobol kod pacijenata u dobi od 16 godina ili starijih pogođenih sindromom akutnog respiratornog distresa i akutnom ozljedom pluća. Također utvrđuje je li usporedba između niskog i konvencionalnog disajnog volumena bila drugačija ako je korišten plato tlaka u dišnim putovima veći od 30 do 35 cm H20. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Usporedba strategije zaštitne ventilacije s konvencionalnom ventilacijom za kritično bolesne odrasle osobe sa sindromom akutnog respiratornog distresa

Dnevni prekid sedacije za kritično bolesne odrasle pacijente kojima je potrebna invazivna mehanička ventilacija

Smatra se da dnevni prekid sedacije (DPS) ograničava bioakumulaciju lijeka, potiče budnije stanje i time smanjuje trajanje mehaničke ventilacije. Dostupni dokazi pokazuju da DPS smanjuje, ne mijenja ili produljuje trajanje mehaničke ventilacije. Ovaj sustavni pregled ima za cilj usporediti ukupno trajanje invazivne mehaničke ventilacije za kritično bolesne odrasle pacijente kojima je potrebna intravenska sedacija, a koji su imali dnevni prekid sedacije u usporedbi s onima koji nisu imali prekide. Pregledan je i utjecaj dnevnog prekida sedacije na smrtnost, trajanje boravka u jedinici intenzivne njege (JIL) i u bolnici, nuspojave, ukupne doze primijenjenih sedativa i kvalitetu života. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Je li korisno prekidati sedaciju za kritično bolesne odrasle osobe kojima je potrebna invazivna mehanička ventilacija?

Paketi njege za poboljšanje ishoda u pacijenata s bolešću COVID-19 ili srodnim stanjima na intenzivnoj njezi - brzi pregled dokaza

Teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (SARS-CoV-2), soj koronavirusa koji uzrokuje koronavirusnu bolest 2019 (COVID-19) može uzrokovati ozbiljnu bolest kod nekih ljudi, što dovodi do prijema u jedinice intenzivne njege (JIL) i potrebe za respiratornom potporom zbog akutnog zatajenja disanja. Procjena njege u jedinicama intenzivne njege i onoga što je učinkovito u poboljšanju ishoda za ove pacijente je ključna. Paketi skrbi (engl. care bundles), mali skup intervencija utemeljenih na dokazima koji se dosljedno provode zajedno, mogu poboljšati ishode pacijenata. Kako bi se utvrdio opseg dostupnih dokaza o korištenju paketa skrbi kod pacijenata s COVID-19 kojima treba intenzivno liječenja, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) tražila je ovaj pregled kako bi informirala rasprave o smjernicama za liječenje. Ovaj pregled ima za cilj pronaći i opisati dostupne dokaze o korištenju paketa skrbi u JIL-u za pacijente s COVID-19 ili srodnim stanjima (akutni respiratorni distres sindrom (ARDS), virusna upala pluća ili pneumonitis), ili oboje. Prilikom provođenja pregleda fokus je bio na karakterizaciji baze dokaza, a ne na procjeni učinkovitosti ili sigurnosti paketa skrbi ili njihovih sastavnih dijelova. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Koji su dokazi dostupni o paketima skrbi za poboljšanje ishoda kod osoba s COVID-19 u jedinici intenzivne njege (JIL)?

Odvikavanje od mehaničke ventilacije

Skraćivanje vremena odvikavanja je poželjno kako bi se smanjile moguće komplikacije mehaničke ventilacije.

Čimbenici koji utječu na protokole za odvikavanje od mehaničke ventilacije kod životno ugroženih odraslih i djece: analiza kvalitativnih istraživanja

Potrebne su metode za poboljšanje procesa odvikavanja od ventilatora jer je produljena mehanička ventilacija povezana s dužim boravkom u jedinici intenzivne njege i većom smrtnošću. Rastuća svijest o utjecaju kontekstualnih čimbenika na učinkovitost potaknula je integraciju kvalitativnih sinteza dokaza s pregledima učinkovitosti. Koji čimbenici utječu na način primjene smjernica za odvikavanje od mehaničke ventilacije odraslih i djece od strane zdravstvenih djelatnika? Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Koji čimbenici utječu na korištenje protokola za odvikavanje od mehaničke ventilacije za kritično bolesne osobe?

Korisnost protokola za odvajanje s mehaničke ventilacije za skraćivanje mehaničke ventilacije odraslih bolesnika koji su životno ugroženi

Standardizirani protokoli odvikavanja trebali bi smanjiti vrijeme provedeno na mehaničkoj ventilaciji. Međutim, dokazi koji podupiru njihovu upotrebu u kliničkoj praksi nedosljedni su. Ovaj sustavni pregled uspoređuje ukupno trajanje mehaničke ventilacije kritično bolesnih odraslih osoba koje su skinute s mehaničke ventilacije prema protokolu u odnosu na uobičajenu (neprotokoliziranu) praksu. Također je tražio razlike između uporabe protokola i uobičajene prakse za skidanje s mehaničke ventilacije u ishodima trajanja postupka, neželjenih događaja i upotrebe resursa (duljina boravka u jedinicama intenzivne njege i u bolnici). Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakvo je protokolizirano odvikavanje od mehaničke ventilacije u usporedbi s neprotokoliziranim za kritično bolesne odrasle osobe?

Neinvazivna ventilacija pozitivnim tlakom kao strategija odvikavanja od ventilatora za intubirane odrasle osobe sa zatajenjem disanja

Neinvazivna ventilacija s pozitivnim tlakom (engl. noninvasive positive‐pressure ventilation, NPPV) pruža ventilacijsku potporu bez potrebe za invazivnim postupcima. Uporaba NPPV-a bi mogla biti korisna za ranije uklanjanje endotrahealnog tubusa i za smanjenje komplikacija povezanih s produljenom intubacijom. Ovim je sustavnim pregledom utvrđeno je li strategija s NPPV-om smanjila smrtnost bilo kojeg uzroka u usporedbi s odvikavanjem od invazivne ventilacije pozitivnim tlakom. Praćene su i razlike između tih strategija u učestalosti neuspjeha odvikavanja od mehaničke ventilacije i upale pluća povezane s ventilatorom, duljini boravka u jedinicama intenzivne njege i u bolnici, ukupnom trajanju mehaničke ventilacije, trajanju mehaničke potpore povezane s odvikavanjem, trajanju endotrahealne mehaničke ventilacije, učestalosti nuspojava i ukupnoj kvaliteti života. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Za odrasle s kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB) i respiratornim zatajenjem, kakve su strategije odvikavanja neinvazivnom i invazivnom ventilacijom pozitivnim tlakom (PPV)?

Liječenje hipoksemije

Akutna ili kronična hipoksemija čest je razlog prijema na intenzivnu njegu i uporabu mehaničke ventilacije. Razna poboljšanja mehaničke ventilacije ili pomoćnih sredstava koriste se za poboljšanje ishoda pacijenata.

Viši u odnosu na niži udio udahnutog kisika ili ciljana razina oksigenacije kod odraslih u jedinicama intenzivnog liječenja

Glavno liječenje hipoksemije je terapija kisikom, koja se daje većini odraslih osoba primljenih u jedinicu intenzivnog liječenja. Davanje kisika je često proizvoljno i pretjerano, što može dovesti do hiperoksemije. Neka su istraživanja ukazale na povezanost između hiperoksemije i smrtnosti, dok druga nisu. Davanje kisika naširoko se preporučuje u smjernicama za kliničku praksu, unatoč nedostatku čvrstih dokaza. Potencijalna dobrobit dodatnog kisika mora se odvagnuti u odnosu na potencijalno štetne učinke hiperoksemije, a ovaj sustavni pregled procjenjuje dobrobiti i štete višeg naspram nižeg udjela udahnutog kisika ili ciljane oksigenacije za odrasle osobe primljene u jedinicu intenzivnog liječenja. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Za odrasle osobe primljene u jedinicu intenzivnog liječenja, kako se razlikuju različite razine oksigenacije?

Korisni učinci ležanja na trbuhu u tijeku mehaničke ventilacije odraslih s akutnim respiratornim zatajenjem

Smrtnost od sindroma akutnog respiratornog distresa, jednog od glavnih uzroka potrebe za mehaničkom ventilacijom zbog hipoksemije, ostaje približno 40%. Ventilacija u ležećem položaju na trbuhu može poboljšati mehaniku pluća i izmjenu plinova te može poboljšati ishode. Ovaj sustavni pregled utvrđuje nudi li ventilacija u ležećem položaju na trbuhu prednost u pogledu smrtnosti u usporedbi s tradicionalnom ventilacijom u ležećem ili poluležećem položaju na leđima kod pacijenata s teškim akutnim respiratornim zatajenjem koji zahtijevaju konvencionalnu invazivnu umjetnu ventilaciju. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakav je ležeći položaj na trbuhu u usporedbi s ležećim položajem na leđima za ventilaciju kod odraslih s teškim akutnim respiratornim zatajenjem?

Izvantjelesna membranska oksigenacija (ECMO) u životno ugroženih odraslih bolesnika

Izvantjelesna membranska oksigenacija (ECMO) je oblik održavanja života koji cilja srce i pluća, ali je njegova uporaba povezana s nekoliko rizika. ECMO za teško respiratorno zatajenje uzima krv iz venskog sustava i vraća ju u tijelo i osigurava izmjenu plinova izvan pluća. Nuspojave uključuju krvarenje ili ishemiju ekstremiteta; mogu uključivati kvar pumpe, kvar oksigenatora i stvaranje ugrušaka. Ovaj sustavni pregled ima za cilj utvrditi je li uporaba veno-venskog ili vensko-arterijskog ECMO-a kod odraslih učinkovitija u poboljšanju preživljenja u usporedbi s konvencionalnom respiratornom i srčanom potporom. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Koji su učinci izvantjelesne membranske oksigenacije za kritično bolesne odrasle osobe sa sindromom akutnog respiratornog distresa (ARDS)?

Farmakoterapija

Iako su nadoknada tekućine i ventilacijska potpora glavni principi liječenja pacijenata s teškim akutnim respiratornim infekcijama koje zahtijevaju akutnu ili kritičnu njegu, predložene su i različite farmakološke intervencije, ali njihove dobrobiti i štetni učinci ostaju nejasni.

Favipiravir za liječenje COVID-19

Neki su stručnjaci predložili da je favipiravir učinkovit i siguran za korištenje kod pacijenata s COVID-19 bolešću. Ovaj sustavni pregled nastojao je procijeniti učinke favipiravira u usporedbi s nikakvim liječenjem, suportivnim liječenjem ili drugim eksperimentalnim antivirusnim liječenjem kod osoba s akutnom bolesti COVID-19. Pregled je uključio 25 istraživanja s 5 750 sudionika, ali je povjerenje autora u dokaze bilo ograničeno. Iako je ovaj lijek procijenjen u randomiziranim kontroliranim ispitivanjima, zbog nedostatka čvrstih dokaza nejasno je ima li favipiravir ikakvu korist u liječenju osoba s bolesti COVID-19 kojima nije potreban bolnički prijem, kao i onih koji su primljeni u bolnicu. Favipiravir može izazvati blage nuspojave, ali ne čini se da uzrokuje veće ili ozbiljne nuspojave. Još uvijek nije jasno ima li taj lijek jasnu ulogu u liječenju bolesti COVID-19.

Nirmatrelvir u kombinaciji s ritonavirom za sprječavanje i liječenje bolesti COVID-19

Ovaj pregled ima za cilj procijeniti učinkovitost nirmatrelvira uz ritonavir (Paxlovid) u smanjenju smrti, bolesti i trajanja infekcije kod ljudi s blagim ili asimptomatskim oblikom COVID-19. Prvi put objavljen u rujnu 2020. godine i obnovljen u studenom 2023., ovaj pregled je otkrio da oralni nirmatrelvir/ritonavir može smanjiti rizik od smrtnosti od svih uzroka i prijeme u bolnicu ili smrti kod visokorizičnih, necijepljenih COVID-19 izvanbolničkih bolesnika zaraženih Delta varijantom SARS-a -CoV-2.

Antiagregacijski lijekovi za liječenje odraslih s bolešću COVID-19

Teška koronavirusna bolest 2019 (COVID‐19) može uzrokovati trombotičke događaje koji dovode do teških komplikacija ili smrti. Pokazalo se da antiagregacijski lijekovi, poput acetilsalicilne kiseline, učinkovito smanjuju trombotske događaje u drugim bolestima: mogli bi utjecati na tijek bolesti COVID-19. Ovaj pregled ima za cilj procijeniti učinkovitost i sigurnost antiagregacijskih lijekova koji se daju uz standardnu ​​njegu u usporedbi s izostankom liječenja ili standardnom njegom (sa/bez placeba) za odrasle s COVID-19.

Fluvoksamin za liječenje bolesti COVID-19

Fluvoksamin je selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (engl. selective serotonin reuptake inhibitor, SSRI) koji je odobren za liječenje depresije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja i niza anksioznih poremećaja; dostupan je kao oralni pripravak. Fluvoksamin nije odobren za liječenje infekcija, ali se koristi u ranom liječenju osoba s blagim do umjerenim oblikom bolesti COVID-19. Budući da postoji samo nekoliko učinkovitih terapija za osobe s bolešću COVID-19 kojima ne treba bolničko liječenje, ovaj sustavni pregled ispituje učinkovitost i sigurnost fluvoksamina kao protuupalnog i mogućeg antivirusnog liječenja za COVID-19. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Koje su dobrobiti i štete fluvoksamina za odrasle s blagim oblikom bolesti COVID-19?

Intervencije za palijativnu kontrolu simptoma u pacijenata s bolešću COVID-19

Pacijenti koji umiru od bolesti COVID-19 mogu doživjeti uznemirujuće simptome kao što su nedostatak zraka ili delirij. Palijativno liječenje može ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života bolesnika. Razmatrane su različite mogućnosti liječenja, kao što su opioidi ili tehnike disanja. Međutim, smjernice o upravljanju simptomima pacijenata s COVID-19 u palijativnoj skrbi često su izvedene iz kliničkih iskustava i smjernica za liječenje bolesnika s drugim bolestima. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinkovitost i sigurnost farmakoloških i nefarmakoloških intervencija za palijativnu kontrolu simptoma kod osoba s COVID-19. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Za osobe s COVID-19 i terminalnom bolešću, koji su učinci farmakoloških intervencija za palijativnu kontrolu simptoma?

Sustavni kortikosteroidi za liječenje bolesti COVID-19: Analize pravičnosti i obnovljeni dokazi

Sustavni kortikosteroidi koriste se za liječenje osoba s COVID-19 zbog svojih protuupalnih učinaka. Postojeće sinteze dokaza upućuju na malu korist u pogledu smrtnosti. Za sada su sustavni kortikosteroidi jedna od rijetkih opcija liječenja bolesti COVID-19. Unatoč tome, veličina učinka, sigurnost dokaza, optimalna doza i trajanje terapije te odabir pacijenata koji će vjerojatno imati najviše koristi, čimbenici su koje tek treba procijeniti. Ovaj sustavni pregled ima za cilj procijeniti jesu li sustavni kortikosteroidi učinkoviti i sigurni u liječenju osoba s bolesti COVID-19 i biti u tijeku s razvojem baze dokaza koristeći pristup živućeg sustavnog pregleda. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Za odrasle hospitalizirane s akutnom bolešću ili sumnjom na bolest COVID-19, koje su koristi i štete sustavnih kortikosteroida?

Inhalacijski kortikosteroidi za liječenje bolesti COVID-19

Inhalacijski kortikosteroidi standardno su korišteni za kronično liječenje upalnih respiratornih bolesti kao što su astma ili kronična opstruktivna plućna bolest, a ispitani su i za liječenje bolesti COVID-19. Protuupalno djelovanje inhalacijskih kortikosteroida moglo bi smanjiti rizik od teških bolesti koje su posljedica hiperinflamacije kod bolesti COVID-19. Ovaj sustavni pregled procjenjuje jesu li inhalacijski kortikosteroidi učinkoviti i sigurni u liječenju COVID-19, koristeći pristup živućeg sustavnog pregleda. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakvi su učinci inhalacijskih kortikosteroida za osobe s blagim oblikom bolesti COVID-19?

Rizik od tromboembolije kod pacijenata s bolesti COVID-19 koji koriste hormonsku kontracepciju

Hormonska kontracepcija često je korištena, no njezina je uporaba čimbenik rizika za trombozu (stvaranje ugruška). Osobe s bolesti COVID-19 također su izložene riziku od trombotskih događaja, ali nije jasno povećava li upotreba hormonske kontracepcije kod žena pozitivnih na COVID-19 rizik od tromboembolije ili ga smanjuje - više razine estrogena mogu biti zaštita od teškog oblika bolesti COVID-19. Dokazi o rizicima korištenja hormonske kontracepcije tijekom pandemije COVID-19 rijetki su. Ovaj sustavni pregled ima za cilj utvrditi povećava li uporaba hormonske kontracepcije rizik od venske i arterijske tromboembolije u žena s COVID-19 i povećava li njezina uporaba druge markere težine bolesti COVID-19, uključujući hospitalizaciju u jedinici intenzivne njege, sindrom akutnog respiratornog distresa, intubaciju i smrtnost. Ovo je živući sustavni pregled (engl. “living systematic review“). Vjerojatno je da će se zaključci ovog pregleda, uključujući procjene učinka, promijeniti kako novi dokazi postanu dostupni. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Povećava li hormonska kontracepcija rizik od tromboembolije kod žena s bolesti COVID-19?

Ivermektin za sprječavanje i liječenje bolesti COVID-19

Ivermektin, antiparazitsko sredstvo koje se koristi za liječenje parazitskih infestacija, inhibira replikaciju virusa in vitro. Molekularna hipoteza o antivirusnom načinu djelovanja ivermektina sugerira inhibicijski učinak na replikaciju koronavirusa teškog akutnog respiratornog sindroma 2 (SARS-CoV-2) u ranim fazama infekcije. Trenutno su dokazi o učinkovitosti i sigurnosti ivermektina za prevenciju infekcije SARS-CoV-2 virusom i liječenja bolesti COVID-19 proturječni. Ovaj sustavni pregled ima za cilj procijeniti učinkovitost i sigurnost ivermektina uz standardnu skrb, u usporedbi sa standardnom skrbi sa ili bez placeba ili bilo koje druge dokazane intervencije za osobe s COVID-19 koje primaju bolničko ili izvanbolničko liječenje, te za prevenciju infekcije SARS-CoV-2 virusom (postekspozicijska profilaksa). Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakvi su učinci ivermektina za odrasle s blagim ili umjerenim do teškim simptomima bolesti COVID-19?

Remdesivir za liječenje bolesti COVID-19

Remdesivir je antivirusni lijek sa svojstvom inhibicije virusne replikacije SARS-CoV-2. Pozitivni rezultati iz ranih istraživanja privukli su pozornost medija i doveli do hitne autorizacije uporabe remdesivira za COVID-19. Potrebno je temeljito razumijevanje trenutnih dokaza o učincima remdesivira u liječenju infekcije SARS-CoV-2 virusom na temelju randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT). Ovaj sustavni pregled ima za cilj procijeniti učinke remdesivira u usporedbi s placebom ili samom standardnom njegom na kliničke ishode u hospitaliziranih pacijenata s infekcijom SARS-CoV-2 virusom. Pridruženi Cochraneovi klinički odgovori : Kakvi su učinci remdesivira u liječenju umjerene do teške bolesti COVID-19? i Za osobe s asimptomatskom infekcijom SARS-CoV-2 ili blagim oblikom bolesti COVID-19, koje su dobrobiti i štete od remdesivira?

Kolhicin za liječenje bolesti COVID-19

Razvoj teškog oblika bolesti COVID-19 i loši klinički ishodi povezani su s hiperinflamacijom i složenom disregulacijom imunološkog odgovora. Kolhicin je protuupalni lijek i smatra se da poboljšava ishode bolesti u COVID-19 kroz širok raspon protuupalnih mehanizama. Pacijenti i zdravstveni sustavi trebaju više i bolje mogućnosti liječenja bolesti COVID-19 i temeljito razumijevanje postojećih dokaza. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinkovitost i sigurnost kolhicina kao opcije liječenja za COVID-19 u usporedbi s aktivnom usporebom, placebom ili standardnom njegom u bilo kojem okruženju, koristeći pristup živućeg sustavnog pregleda. Pridruženi Cochraneov klinički odgovori: Kakvi su učinci kolhicina u liječenju umjerene do teške bolesti COVID-19? i Kakvi su učinci kolhicina za liječenje asimptomatskog ili blagog oblika bolesti COVID-19?

Inhibitori Janus kinaze za liječenje bolesti COVID-19

Uz potencijalna antivirusna i protuupalna svojstva, inhibitori Janus kinaze (JAK) predstavljaju potencijalni oblik liječenja za simptomatsku infekciju SARS-CoV-2 virusom. Mogu modulirati snažan imunosni odgovor na infekciju SARS-CoV-2 virusom. Nadalje, opisan je izravan antivirusni učinak. Potrebno je razumijevanje trenutnih dokaza u pogledu učinkovitosti i sigurnosti JAK inhibitora za liječenje koronavirusne bolesti 2019 (COVID-19). Ovaj sustavni pregled procijenio je učinke sistemskih JAK inhibitora uz standardnu skrb u usporedbi sa samom standardnom skrbi (plus/minus placebo) na kliničke ishode kod pojedinaca (liječenih ambulantno ili bolnički) s bilo kojom težinom bolesti COVID-19, koristeći pristup živućeg sustavnog pregleda. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakvi su učinci inhibitora janus kinaze (JAK) na osobe s umjerenom do teškom bolešću COVID-19?

SARS-CoV-2 neutralizirajuća monoklonska protutijela za liječenje bolesti COVID-19

Monoklonska protutijela (mAbs) su laboratorijski proizvedene molekule izvedene iz B stanica zaraženog domaćina, dizajnirane da ciljaju jedan specifičan protein. Uspješno su korišteni za liječenje drugih virusnih infekcija i istražuju se kao potencijalna terapija za koronavirusnu bolest 2019 (COVID-19). Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinkovitost i sigurnost mAb-a koji neutraliziraju SARS-CoV-2 za liječenje bolesnika s COVID-19, u usporedbi s aktivnim komparatorom, placebom ili nikakvom intervencijom, i koristi se pristupom živućeg sustavnog pregleda kako bi se održala valjanost dokaza. Pridruženi Cochraneovi klinički odgovori : Za odrasle hospitalizirane s umjerenom do teškom bolešću COVID-19, koji su učinci monoklonskih protutijela koja neutraliziraju SARS-CoV-2 (samih ili kombiniranih)? i Za odrasle s asimptomatskim ili blagim oblikom bolesti COVID-19, koji su učinci monoklonskih protutijela koja neutraliziraju SARS-CoV-2 (samih ili kombiniranih)?

Dodatak vitamina D za liječenje bolesti COVID-19: živući sustavni pregled

Uloga suplementacije vitaminom D u liječenju bolesti COVID-19 bila je predmet značajnih rasprava. Neka su istraživanja pokazala da osobe hospitalizirane s teškim oblikom bolesti COVID-19 također imaju nisku razinu vitamina D. Međutim, čimbenici rizika za razvoj teškog oblika bolesti COVID-19 isti su kao oni za razvoj nedostatka vitamina D, pa je teško reći je li nedostatak vitamina D sam po sebi čimbenik rizika za tešku bolest COVID-19. Ovaj sustavni pregled procjenjuje je li suplementacija vitaminom D učinkovita i sigurna za liječenje bolesti COVID-19 u usporedbi s aktivnim komparatorom, placebom ili samim standardnim liječenjem i koristi se pristupom živućeg sustavnog pregleda kako bi se održala valjanost dokaza. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Za osobe s umjerenom do teškom bolešću COVID-19, koje su dobrobiti i štete suplementacije vitaminom D?

Blokatori interleukina 6 za liječenje bolesti COVID-19: živući sustavni pregled

Blokatori interleukina 6 (IL-6) korišteni su za liječenje teške koronavirusne bolesti 2019 (COVID-19). Njihov imunosupresivni učinak mogao bi biti vrijedan kod pacijenata s bolesti COVID-19 koje karakterizira značajna disfunkcija imunosnog sustava kontroliranjem upale i promicanjem tolerancije na bolest. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinak blokatora IL-6 u usporedbi sa standardnom njegom, sa ili bez placeba, na učinkovitost i sigurnosne ishode u bolesti COVID-19. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakvi su učinci blokatora interleukina 6, tocilizumaba i sarilumaba, za odrasle s bolesti COVID-19?

Blokatori interleukina 1 za liječenje bolesti COVID-19

Blokatori interleukina 1 (IL-1) korišteni su za liječenje teške koronavirusne bolesti 2019 (COVID-19), pod pretpostavkom da bi njihov imunomodulatorni učinak mogao biti koristan kod osoba s bolesti COVID-19. Ovaj pregled procjenjuje učinke blokatora IL-1 u usporedbi sa standardnom njegom, sa ili bez placeba, na učinkovitost i sigurnosne ishode u bolesti COVID-19. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakvi su učinci blokatora interleukina 1 (IL-1) (anakinra ili kanakinumab) za osobe s umjerenom, teškom ili kritičnom bolešću COVID-19?

Klorokin ili hidroksiklorokin za prevenciju i liječenje bolesti COVID-19

Pandemija koronavirusne bolesti 2019 (COVID-19) dovela je do značajne smrtnosti. Neki su stručnjaci predložili klorokin (CQ) i hidroksiklorokin (HCQ) za liječenje ili prevenciju bolesti. Učinkovitost i sigurnost ovih lijekova procijenjeni su u randomiziranim kontroliranim ispitivanjima. Ovaj sustavni pregled ima za cilj procijeniti učinke CQ ili HCQ za liječenje osoba s bolesti COVID-19 na smrt i vrijeme do uklanjanja virusa; sprječavanje infekcije kod ljudi u riziku od izloženosti SARS-CoV-2 virusu; i sprječavanje infekcije kod ljudi izloženih SARS-CoV-2 virusu. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Za odrasle s bolešću COVID‐19, koje su dobrobiti i štete od hidroksiklorokina?

Farmakološka sredstva za odrasle oboljele od akutnog respiratornog distres sindroma

Sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS) je po život opasno stanje uzrokovano izravnom ili neizravnom ozljedom pluća. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinkovitost farmakoloških sredstava u odraslih s ARDS-om na smrtnost, mehaničku ventilaciju i sposobnost za povratak na posao nakon 12 mjeseci. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakvi su učinci farmakoloških sredstava za odrasle sa sindromom akutnog respiratornog distresa (ARDS)?

Profilaktička antikoagulantna terapija u osoba hospitaliziranih radi bolesti COVID-19

Primarna manifestacija COVID-19 je respiratorna insuficijencija koja može biti povezana s difuznom plućnom mikrotrombozom i tromboembolijskim događajima, kao što su plućna embolija, duboka venska tromboza ili arterijska tromboza. Ljudi s bolesti COVID-19 koji razviju tromboemboliju imaju lošiju prognozu. Za sprječavanje i liječenje venske ili arterijske tromboembolije koriste se antikoagulansi, kao što su heparinoidi (heparini ili pentasaharidi), antagonisti vitamina K i izravni antikoagulansi. Osim svojih antikoagulantnih svojstava, heparinoidi imaju dodatni protuupalni potencijal. Međutim, još uvijek se raspravlja o dobrobiti antikoagulansa za osobe s bolešću COVID-19. Ovaj sustavni pregled ima za cilj procijeniti učinke profilaktičkih antikoagulansa u usporedbi s aktivnom usporedbom, placebom ili nikakvom intervencijom, na smrtnost i potrebu za respiratornom potporom kod osoba hospitaliziranih s COVID-19. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakve su veće doze antikoagulansa u usporedbi s nižim dozama za osobe s umjerenom do teškom bolešću COVID-19?

Rekonvalescentna plazma za osobe s bolešću COVID-19: živući sustavni pregled

Rekonvalescentna plazma može smanjiti smrtnost kod pacijenata s virusnim respiratornim bolestima, a istražuje se kao potencijalna terapija za COVID-19. Ovaj sustavni pregled ima za cilj procijeniti učinkovitost i sigurnost transfuzije rekonvalescentne plazme u liječenju osoba s bolešću COVID-19.

Hiperimuni imunoglobulin za bolest COVID-19

Hiperimuni imunoglobulin sadrži poliklonska protutijela koja se mogu pripraviti iz velikih količina skupne rekonvalescentne plazme ili imunizacijom iz životinjskih izvora. Ispituju se kao potencijalna terapija za bolest COVID-19. Ovaj sustavni pregled je prethodno bio dio matičnog pregleda koji se bavio i rekonvalescentnom plazmom i hiperimunim imunoglobulinom i bio je podijeljen kako bi se zasebno bavio hIVIG i rekonvalescentnom plazmom. Ovaj živući sustavni pregled ima za cilj procijeniti dobrobiti i štete hiperimune imunoglobulinske terapije za liječenje osoba s COVID-19. Pridruženi Cochraneovi klinički odgovori : Koje su koristi i štete od hiperimunog imunoglobulina (hIVIG) iz ljudske plazme za liječenje odraslih s umjerenim/teškim oblikom bolesti COVID-19? i Za odrasle s umjerenim/teškim oblikom bolesti COVID-19, koji su učinci hiperimunog imunoglobulina, posebno konjskih poliklonskih antitijela (EpAbs)?

Imunoprehrana za akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) u odraslih

Sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS) je opsežan sustavni upalni proces povezan sa značajnim pobolom i smrtnošću. Nedostatna je farmakoterapija koja bi ublažila upalu kod ARDS-a. Nekoliko je ispitivanja procijenilo učinke farmakonutrijenata, danih kao dio formule za hranjenje ili kao dodatak prehrani, na kliničke ishode kod kritičnih bolesti i ARDS-a. Ovaj sustavni pregled kritički procjenjuje dostupne dokaze o učincima imunonutricije u usporedbi sa standardnom neimunonutricionom formulom koja se daje mehanički ventiliranim odraslim osobama s ARDS-om. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Za odrasle osobe sa sindromom akutnog respiratornog distresa (ARDS) koji su na mehaničkoj ventilaciji, kakva je imunoprehrana u usporedbi sa standardnom prehranom?

Antibiotici za liječenje bolesti COVID-19

Učinak antibiotika s potencijalnim antivirusnim i protuupalnim svojstvima ispituje se u kliničkim ispitivanjima kao oblik liječenja za bolest COVID-19. Upotreba antibiotika slijedi namjeru liječenja virusne bolesti, a ne primarno liječenje bakterijskih koinfekcija osoba s bolesti COVID-19. Potrebno je temeljito razumijevanje trenutnih dokaza o učinkovitosti i sigurnosti antibiotika kao antivirusnog liječenja za COVID-19 na temelju randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT). Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinkovitost i sigurnost antibiotika u međusobnoj usporedbi, u usporedbi s nikakvim liječenjem, samom standardnom skrbi, placebom ili bilo kojom drugom aktivnom intervencijom s dokazanom učinkovitošću u liječenju izvanbolničkih i bolničkih pacijenata s bolešću COVID-19. Pridruženi Cochraneovi klinički odgovori: Kakvi su učinci azitromicina za odrasle s asimptomatskim ili blagim oblikom bolesti COVID-19? i Kakvi su učinci azitromicina za odrasle hospitalizirane s umjerenom do teškom bolešću COVID-19?

Kratkotrajna u odnosu na produljenu antibiotsku terapiju za bolničku upalu pluća u kritično bolesnih odraslih pacijenata

Upala pluća je najčešća bolnička infekcija koja zahvaća pacijente u jedinicama intenzivnog liječenja. Međutim, trenutne nacionalne smjernice za liječenje bolničke pneumonije (engl. hospital‐acquired pneumonia, HAP) stare su nekoliko godina, a dijagnoza upale pluća u mehanički ventiliranih pacijenata (VAP) nedavno je bila predmet značajne pozornosti. Optimalno trajanje antibiotske terapije za HAP u kritično bolesnih pacijenata nije sigurno. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinkovitost kratkotrajnih antibiotika u odnosu na dugotrajno liječenje HAP-a u kritično bolesnih odraslih osoba, uključujući pacijente s VAP-om. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Koji je režim najučinkovitiji u poboljšanju ishoda u kritično bolesnih odraslih osoba s bolničkom upalom pluća: kratkotrajna ili produljena antibiotska terapija?

Antibiotici u liječenju izvanbolnički stečene upale pluća u djece

Upala pluća uzrokovana bakterijskim patogenima vodeći je uzrok smrtnosti djece u zemljama s niskim dohotkom. Rana primjena antibiotika poboljšava ishode. Ovaj sustavni pregled ima za cilj pronaći učinkovite terapije antibioticima za izvanbolničku upalu pluća različite težine u djece. Pridruženi Cochraneovi klinički odgovori : U djece koja su primljena u bolnicu s vanbolničkom upalom pluća, kakva je učinkovitost različitih antibiotika? I kakvi su učinci oralnih antibiotika kod djece s vanbolnički stečenom upalom pluća u ambulantnom okruženju?

Empirijska antibiotska pokrivenost atipičnih patogena za vanbolnički stečenu upalu pluća u hospitaliziranih odraslih pacijenata

Vanbolnički stečena pneumonija (engl. community‐acquired pneumonia, CAP) uzrokovana je različitim patogenima, koji se tradicionalno dijele na "tipične" i "atipične". Početno antibiotsko liječenje CAP-a uglavnom je empirijsko, obično obuhvaća i tipične i atipične patogene. Ovaj sustavni pregled ima za cilj procijeniti smrtnost i neuspjeh liječenja antibioticima koji pokrivaju atipične patogene u usporedbi s onima koji pokrivaju samo tipične patogene. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : U hospitaliziranih odraslih osoba s vanbolničkom upalom pluća, postoje li dokazi iz randomiziranih kontroliranih ispitivanja koji podržavaju korištenje empirijskog atipičnog antibiotskog liječenja u odnosu na tipično antibiotsko liječenje?

Kinesko bilje u kombinaciji sa zapadnom medicinom za teški akutni respiratorni sindrom (SARS)

Teški akutni respiratorni sindrom (SARS) je akutna respiratorna bolest uzrokovana novim koronavirusom, koji se prvi put pojavio u gradu Foshan u Kini 22. prosinca 2002. godine. U liječenju se koristilo kinesko bilje. Ovaj sustavni pregled procjenjuje moguću učinkovitost i sigurnost kineskog bilja u kombinaciji sa zapadnim lijekovima naspram samih zapadnih lijekova za pacijente sa SARS-om. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Koje su dobrobiti i štete kineskog bilja u kombinaciji sa zapadnom medicinom za osobe s teškim akutnim respiratornim sindromom (SARS)?

Liječenje delirija

Delirij se definira kao poremećaj pažnje, svijesti i kognicije, sa smanjenom sposobnošću usmjeravanja, fokusiranja, održavanja i preusmjeravanja pažnje, te smanjenom orijentacijom na okolinu.

Farmakološke intervencije za liječenje delirija u kritično bolesnih odraslih osoba

Delirij je uglavnom akutno reverzibilno kognitivno oštećenje, a njegova prisutnost povezana je s razornim učinkom na kratkoročne i dugoročne ishode za kritično bolesne pacijente. Znatna je neizvjesnost relativne dobrobiti i sigurnosti dostupnih farmakoloških intervencija za ovu populaciju pacijenata. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinke farmakoloških intervencija za liječenje delirija na trajanje delirija u kritično bolesnih odraslih osoba s potvrđenim ili dokumentiranim visokim rizikom od delirija. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Koje su koristi i štete farmakoloških intervencija za liječenje kritično bolesnih odraslih osoba s delirijem?

Intervencije za prevenciju delirija u pacijenata u jedinici intenzivnog liječenja

Kritično bolesni pacijenti u jedinici intenzivnog liječenja (JIL) često razviju delirij. To može duboko utjecati na njih i njihove obitelji jer je povezano s povećanom smrtnošću, duljim trajanjem mehaničke ventilacije, duljim boravkom u bolnici i intenzivnoj njezi te dugotrajnim kognitivnim oštećenjem. Ovaj sustavni pregled procjenjuje postojeće dokaze o učinku preventivnih intervencija na delirij u JIL-u, bolničku smrtnost, broj dana bez delirija i kome, dane bez ventilatora, duljinu boravka u JIL-u i kognitivno oštećenje. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakav je haloperidol u usporedbi s placebom za sprječavanje delirija u kritično bolesnih odraslih osoba na intenzivnoj njezi?

Prehrana u intenzivnoj njezi

Kritično bolesni pacijenti izloženi su povećanom riziku od pothranjenosti. Akutne i kronične bolesti, traume i upale potiču katabolizam povezan sa stresom, a štetni učinci izazvani lijekovima mogu smanjiti apetit ili povećati mučninu i povraćanje. Osim toga, liječenje bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja (JIL) može prekinuti rutinu hranjenja.

Enteralna prehrana naspram patenteralne prehrane i enteralna prehrana naspram kombinacije enteralne i parenteralne prehrane u odraslih u jedninici intenzivnog liječenja

Metode za zadovoljavanje prehrambenih potreba uključuju enteralnu prehranu (EN) ili parenteralnu prehranu (PN) ili njihovu kombinaciju. Međutim, svaka metoda je problematična. Ovaj sustavni pregled ima za cilj odrediti put dostave koji optimizira unos hranjivih tvari. Uspoređuje učinke EN u odnosu na PN, te učinke EN u odnosu na kombinaciju EN i PN među kritično bolesnim odraslim osobama, u smislu smrtnosti, broja dana bez potrebe za intenzivnim liječenjem i nuspojavama. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kakva je enteralna prehrana u usporedbi s parenteralnom prehranom (sa ili bez enteralne prehrane) za odrasle osobe primljene u jedinicu intenzivnog liječenja (JIL)?

Dijagnoza

Virus akutnog akutnog respiratornog sindroma 2 (SARS-CoV-2) i pandemija COVID-19 koju je taj virus izazvao, predstavljaju važne dijagnostičke izazove.

Pretilost kao neovisni čimbenik rizika za težinu i smrtnost bolesti COVID-19

Ljudi s vrlo visokim indeksom tjelesne mase (ITM > 40 kg/m2) mogu biti izloženi većem riziku od štetnih ishoda od COVID-19 od onih s niskim ITM. Ovaj pregled imao je za cilj procijeniti učinak vrlo visokog ITM-a na smrtnost, potrebu za mehaničkom ventilacijom, hospitalizaciju, prijem na intenzivnu njegu, tešku bolest ili upalu pluća kod odraslih osoba s potvrđenom bolešću COVID-19. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Za odrasle s bolešću COVID-19, utječe li pretilost na ishode?

Učinci bolesti COVID-19 na kardiovaskularni sustav: sustavni pregled prevalencijskih istraživanja

Manji broj ljudi s koronavirusnom bolešću 2019. (COVID-19) razvije tešku bolest koju karakterizira upala, mikrovaskularno oštećenje i koagulopatija, što potencijalno dovodi do ozljede miokarda, venske tromboembolije i arterijskih okluzivnih događaja. Osobe s čimbenicima rizika ili s već postojećom kardiovaskularnom bolešću mogu biti izložene većem riziku. Ovaj sustavni pregled procjenjuje prevalenciju već postojećih kardiovaskularnih komorbiditeta povezanih sa sumnjivim ili potvrđenim slučajevima bolesti COVID-19 u različitim okruženjima, uključujući zajednicu, domove za njegu i bolnice. Također procjenjuje prirodu i stopu naknadnih kardiovaskularnih komplikacija i kliničkih događaja kod osoba sa sumnjom na ili potvrđenom bolešću COVID-19. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Koji su kardiovaskularni učinci bolesti COVID-19?

Serološki testovi za dijagnostiku trenutne ili preboljele infekcije SARS-COV-2 virusom

Ovaj obnovljeni sustavni pregled sažima dokaze o točnosti testova za antitijela na COVID-19; laboratorijskih testova i brzih testova koji koriste format bočnog protoka. Dijagnostički izazovi povezani s pandemijom bolesti COVID-19 doveli su do brzog razvoja dijagnostičkih metoda za otkrivanje infekcije SARS-CoV-2 virusom. Serološki testovi za otkrivanje prisutnosti protutijela na SARS-CoV-2 omogućuju otkrivanje prošlih infekcija i mogu otkriti slučajeve infekcije SARS-CoV-2 koji su propušteni ranijim dijagnostičkim testovima. Razumijevanje dijagnostičke točnosti seroloških testova za infekciju SARS-CoV-2 virusom može omogućiti razvoj učinkovite dijagnostike i putova upravljanja, informirati odluke o upravljanju javnim zdravstvom i razumijevanje epidemiologije SARS-CoV-2. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Kakva je točnost testova imunoglobulina G (IgG) i IgM za otkrivanje trenutne infekcije SARS-CoV-2 virusom? i Kakva je točnost testova imunoglobulina G (IgG) i IgM za otkrivanje prošlih infekcija SARS-CoV-2 virusom?

Znakovi i simptomi kojima se u ordinaciji primarne zdravstvene zaštite ili bolničkoj ambulanti utvrđuje boluje li pacijent od COVID-19

Bolest COVID-19 vrlo je raznolika, u rasponu od infekcije bez simptoma do upale pluća i posljedica opasnih po život. Simptomi kao što su vrućica, kašalj ili gubitak osjeta mirisa (anosmija) ili okusa (ageuzija) mogu pomoći u ranom prepoznavanju bolesti. Takve informacije mogu se koristiti ili za isključivanje bolesti COVID-19 ili za identificiranje ljudi koji moraju ići na dijagnostičke testove za COVID-19. Ovaj sustavni pregled procjenjuje dijagnostičku točnost znakova i simptoma kako bi se utvrdilo ima li osoba koja se nalazi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ili u bolničkim ambulantama, poput hitne službe ili namjenskih klinika za COVID-19, zbilja COVID-19. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kolika je točnost simptoma bolesti COVID-19 koje je definirala Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) za dijagnozu COVID-19?

Slikovni prikazi prsnog koša u dijagnostici bolesti COVID-19

Dijagnoza infekcije teškim akutnim respiratornim sindromom koronavirus 2 (SARS-CoV-2) predstavlja veliki izazov. Test lančane reakcije polimeraze reverzne transkriptaze (RT-PCR) koristi se za dijagnosticiranje trenutne infekcije, ali njegova je korisnost kao referentnog standarda ograničena pogreškama uzorkovanja, ograničenom osjetljivošću (71% do 98%) i ovisnošću o vremenu uzimanja uzorka. Testovi snimanja prsnog koša koriste se u dijagnostici bolesti COVID-19 ili kada RT-PCR testiranje nije dostupno. Ovaj sustavni pregled utvrđuje dijagnostičku točnost snimanja prsnog koša (kompjutorizirana tomografija (CT), rendgensko snimanje i ultrazvuk) kod osoba sa sumnjom na ili potvrđenom bolešću COVID-19. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor : Kolika je točnost kompjutorizirane tomografije prsnog koša (CT) i rendgenske snimke prsnog koša za dijagnozu bolesti COVID-19?

Rutinsko laboratorijsko testiranje u dijagnostici bolesti COVID-19

Specifični dijagnostički testovi za otkrivanje teškog akutnog respiratornog sindroma koronavirusa 2 (SARS-CoV-2) i posljedične bolesti COVID-19 nisu uvijek dostupni i potrebno je vrijeme da se dobiju rezultati. Rutinski laboratorijski markeri kao što su broj leukocita, mjere antikoagulacije, C-reaktivni protein (CRP) i prokalcitonin, koriste se za procjenu kliničkog statusa pacijenta. Ovi laboratorijski testovi mogu biti korisni za trijažu ljudi s potencijalnom bolešću COVID-19 kako bi im se odredio prioritet za različite razine liječenja, posebno u situacijama kada su vrijeme i resursi ograničeni. Ovaj sustavni pregled ima za cilj procijeniti dijagnostičku točnost rutinskog laboratorijskog testiranja kao trijažnog testa kako bi se utvrdilo ima li osoba COVID-19. Pridruženi Cochraneov klinički odgovor: Kakva je točnost promjena u broju bijelih krvnih stanica (leukocita) za dijagnosticiranje bolesti COVID-19?

Točnost rutinskih laboratorijskih testova za predviđanje smrtnosti i pogoršanja do teške ili kritične bolesti COVID-19 kod osoba sa SARS-CoV-2 infekcijom

Važno je identificirati oboljele od bolesti COVID-19 čije se stanje može pogoršati, procijeniti trebaju li dobiti intenzivnu njegu ili se mogu liječiti na manje intenzivan način ili ambulantno. Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinkovitost rutinskih laboratorijskih testova temeljenih na krvi kod osoba s dijagnosticiranom infekcijom SARS-CoV-2 i s umjerenim ili blagim oblikom bolesti COVID-19 kako bi se predvidjeli rizik od smrti ili pogoršanja u teški ili kritični oblik bolesti COVID-19.

Zahvale

Ovu posebnu zbirku razvili su Michael Brown (viši urednik, Cochraneova skupina za akutnu i hitnu skrb; viši urednik, Cochraneova skupina za cirkulaciju i disanje) i Harald Herkner (koordinirajući urednik, Cochraneova skupina za hitnu i intenzivnu skrb), uz Tobyja Lassersona (zamjenik urednika), Liz Bickerdike (pomoćna urednica), Robina Featherstonea (stručnjak za informiranje) i Monazom Mehtom (urednik) u Cochraneovom odjelu za uređivačke metode.

Prijevod

Ovu posebnu zbirku preveli su na hrvatski jezik članovi hrvatskog Cochranea u siječnju 2024. godine.

Image credit

Stocktrek Images/Getty Images

Kontakt

Cochraneov odjel za uredništvo i metode (emd@cochrane.org)